ZAGREB - Vlada je danas u Sabor uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, kojim se manjak u proračunu povećava za oko 5,5 milijardi kuna u odnosu na dosadašnji plan.
Sukladno novom Vladinu prijedlogu, Hrvatska bi kraj godine trebala dočekati s minusom u državnoj blagajni većem od 14 milijardi kuna, dok je on u dosadašnjem proračunu bio planiran u iznosu od 8,6 milijardi. Posljedica je to pada proračunskih prihoda, koji bi do kraja godine trebali biti za oko četiri milijarde kuna manji od prvotnog plana i iznositi 108,3 milijarde kuna, te rasta proračunskih rashoda za gotovo 900 milijuna kuna u odnosu na originalni proračun.
Situacija u kojoj se ni jedna interesna skupina ničega ne želi odreći, a lojalnost stranaka koje čine vladajuću koaliciju mora se kupovati, Hrvatsku će tako skupo stajati. Planirani manjak u državnoj blagajni iznosit će, naime, 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), umjesto ranije planiranih 2,6 posto BDP-a, a ta će se razlika financirati novim zaduženjem na doamaćem ili inozemnom tržištu.
Država u rebalansu planira uštedjeti oko milijardu i pol kuna na rashodnoj strani proračuna. Ta će se smanjenja postići uglavnom rezanjem materijalnih rashoda i odustajanjem od nekih manjih projekata. No, kako će istodobno porasti rashodi za umirovljenike, kojima će država ove godine dati 356 milijuna kuna više, zatim, za nezaposlene, koji će dobiti još 386 milijuna, čemu valja pribrojiti i dodatnih 50 milijuna za aktivnu politiku zapošljavanja, te rodiljne naknade, koje će porasti za 100 milijuna kuna, neto učinak zapravo će biti rast proračunskih rashoda.
Na to posebno utječe povećanje izdvajanja za seljake, što se može tumačiti i kao ustupak HSS-u, kojima će se za subvencije u ovoj godini osigurati čak 600 milijuna više, a dobit će i oko 300 milijuna na ime naknada za štetu od elementarnih nepogoda. U proračunu je bilo potrebno osigurati i 170 milijuna kuna za provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu.
- Ovaj rebalans apsolutno nije predizborni jer će izbori biti tek krajem sljedeće godine. Osim toga, danas u Sabor upućujemo i zaključak kojim se obvezujemo da proračunski rashodi u 2011. i 2012. ne mogu biti veći od ovogodišnjih - poručila je premijerka Jadranka Kosor, odbacivši tvrdnje kritičara da je dustala od provedbe Programa gospodarskog oporavka.
Ni Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija, nije zabrinut zbog ovakvog rebalansa jer je stanje javnih financija u Hrvatskoj, tvrdi, bolje nego u većini europskih zemalja, koje imaju znano više proračunske deficite.
- Govorilo se da će Hrvatska bankrotirati, a ništa se nije dogodilo. Stanje javnih financija u Hrvatskoj bolje je nego u većini članica EU - pohvalio se Šuker.
Sabor bi Vladin prijedlog rebalansa proračuna trebao prihvatiti na izvanrednoj sjednici, koja će se održati u četvrtak, 26. kolovoza. Stranke vladajuće koalicije već su najavile da će podržati rebalčans, a Vlada može računati i na potporu bivših HSLS-ovaca.
Novim planom zaduženja predviđa se da će se Hrvatska u ovoj godini zadužiti za 34,6 milijarde kuna, dok je dosad taj plan iznosio 28,5 milijardi kuna. Radi se o povećanju od 6,1 milijarde kuna.
Dio novog zaduženja, oko 700 milijuna kuna, pokrit će se trezorskim zapisima, no najveći dio ostvarit će se kroz novo izdanje obveznica. U Ministartsvu financija, međutim, još notkrivaju hoće li se zadužiti na domaćem ili stranom tržištu. Država se u ovoj godini zadužila za 25,1 milijardu kuna. A. M.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene uredbi o trošarinama na cigarete i bezolovni benzin, od čega bi se u državnu blagajnu do kraja godine trebalo sliti oko 70 milijuna kuna.
Vladina računica pokazuje da bi cigarete trebale poskupiti za kunu po kutiji, no u Banskim dvorima tvrde da to ne treba biti tako jer proizvođači cigareta to povećanje trošarina mogu pokriti i smanjenjem marži.
Kada je riječ o benzinu, trošarine na litru vraćaju se sa sadašnje razine od 1,65 kuna po litri na razinu iz 2007., kada su iznosili 1,90 kuna. A.M.
Vlada ni u ovoj ni u sljedećoj godini ne očekuje značajnije prihode od privatizacije, kazao je Šuker novinarima nakon sjednice Vlade.
Stanje na tržištu nije povoljno za prodaju većih poduzeća u državnom vlasništvu, a nije uobičajeno ni da se u izbornoj godini ide u veće privatizacije, kazao je Šuker. Ipak, nije odbacio tu mogućnost ako za nekoliko mjeseci stanje na tržištu kapitala bude bolje. A. M.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....