‘Srbija hrvatske pilote ne može optužiti za ratne zločine. Ti su događaji već istraženi‘

Niz hrvatskih dužnosnika i američki veleposlanik u Hrvatskoj 1990-tih složili su se u nedjelju da Srbija nema temelja za podizanje optužnica protiv hrvatskih pilota za zločine nad civilima u operaciji Oluji, jer su te događaje već istražile različite organizacije, uključujući UN-ov sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY).

Srbijanski tužitelji podigli su optužnicu protiv četiri hrvatska pilota zbog navodnog ratnog zločina nad srpskim civilima u operaciji Oluja 1995. Terete ih da su 7. i 8. kolovoza 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada (prije Bosanski Novi).

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman rekao je da je to „čisto politikantstvo” te da „ni haaški tužitelji nisu našli ništa sporno u tim događajima”.

Šef diplomacije u izjavi za medije na konferenciji povodom 30. obljetnice hrvatskog priznanja rekao je da hrvatska strana „još nije vidjela nijedan papir” srbijanske optužnice te da je ona „navodno nepravomoćna”.

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, nije htio govoriti o detaljima optužnice jer ona još nije potvrđena u Srbiji, no također je naglasio da su te događaje istraživali ICTY i međunarodne organizacije, ne pokrenuvši ikakav pravni proces nakon toga.

„Mogu izraziti žaljenje za svakom nevinom žrtvom, za svakom civilnom žrtvom, posebice za djecom ako su stradala tamo, kao što stoji u optužnici, no ključno je, a to znamo sigurno, da su te kolone koje su odlazile iz Hrvatske bile pomiješane s vojnim vozilima i da je odgovornost na onome tko je to tako odradio”, rekao je Nazor.

Istaknuo je da je odgovornost za Oluju na srbijanskom vodstvu, pa i na današnjem predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je prije te operacije uvjeravao srpsko stanovništvo s tog područja da ne prihvati mirnu reintegraciju „jer će ono biti dio Srbije”.

"Ako govorimo već o odgovornosti, počnimo od one političke”, rekao je.

Savjetnik premijera i šef hrvatske diplomacije iz devedesetih godina Mate Granić istaknuo je da Hrvatska neće prihvatiti nikakve optužnice iz Srbije „ako i dođu”.

„Nitko nikad u Hrvatskoj nije dao nikakav nalog da se počini zločin i djeluje prema civilima”, rekao je Granić, dodavši da bi ICTY „davno podignuo optužnicu da je imao bilo kakvih argumenata za to”.

On je rekao kako su se u kolone onih koji su bježali prema Srbiji „umiješali tenkovi i kamioni koji su iz Hrvatske vozili naoružanje bosanskim Srbima”.

„Dakle isti oni koji su u Hrvatskoj počinili zločine su to oružje nosili bosanskim Srbima. Bili su legitimna meta”, rekao je Granić.

„Naravno da je bilo kolateralnih žrtava, kao i u operaciji Oluja, no kad se gleda povijest zadnjih 50 godina, takvih žrtava je u Oluji bilo manje nego u bilo kojoj operaciji naših saveznika, poput Iraka ili Afganistana. Prema tome, itekako se pazilo na civile”, dodao je bivši ministar.

Optužnice iz Srbije komentirao je i bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith koji je rekao da je proces koji je na području bivše Jugoslavije vodio ICTY bio iznimno važan, jako dobar i pravedan te da nema onih koji su izbjegli pravdi.

„Stoga mi nije jasno kako Srbija misli da ima jurisdikciju” da procesuira te događaje koji se nisu ni dogodili na njezinom teritoriju, naglasio je.

Jedan od utemeljitelja HDZ-a Vladimir Šeks je podsjetio da je Hrvatska 2011. godine donijela zakon o ništetnosti srbijanskog zakona kojim se Beograd proglasio „mini Haagom” i odlučio da ima jurisdikciju za sve ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

„S obzirom na taj zakon o ništetnosti hrvatsko pravosuđe i diplomacija ne bi uopće trebale uzeti u ruke te optužnice nego bi ih trebala jednostavno odbiti”, smatra Šeks.

Istaknuo je kako je na Hrvatsku izvršena oružana agresija Jugoslavenske narodne armije i Srbije, te da su stoga optužnice koje stižu iz Beograda „kao da je Njemačka pokrenula postupak i sudila engleskim i američkim političarima zbog bombardiranja Dresdena” u Drugom svjetskom ratu.