Srbi žele kopirati hrvatski projekt e-građanin

Ministar uprave Arsen Bauk u srijedu će otputovati u Srbiju, gdje će se prvo u Subotici sastati s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, a potom će se sutradan i u Beogradu susresti sa svojom srpskom kolegicom i potpredsjednicom Vlade Kori Udovički kojoj će, između ostalog, predstaviti i naš domaći sustav e-građanin.

Srbija i Hrvatska imaju slične probleme kada je riječ o javnom sektoru, a svaka država pokušava na svoj način reformirati državnu upravu. Međutim, Srbija ipak ima veće probleme kada je riječ o broju zaposlenih u državnoj i javnoj upravi i po tome je rekorder u Europi jer svaki drugi Srbin radi za državu, a ukupan broj procijenjuje se na čak 780 tisuća.

Razmjena iskustava

Zato će dvoje ministara razmijeniti iskustva na tom području. Srpski premijer Aleksandar Vučić najavio je do kraja svog mandata otpuštanje čak 100 tisuća ljudi iz javnog sektora, a i sama potpredsjednica Udovički nedavno je rekla kako je u pregovorima s MMF-om Srbija dogovorila da se iduće godine mora otpustiti barem pet posto ljudi iz državne uprave.

Bauk će srpskoj ministrici uprave, uz projekt e-građanin, koji bi Srbija mogla preuzeti od Hrvatske, predstaviti i hrvatska iskustva u sustavu plaća u javnom sektoru. Hrvatska tu može pomoći Srbiji u dijelu koji se odnosi na novi Zakon o plaćama koji se planira donijeti, ali i na već pokrenute mjere, poput ukidanja dodatka na plaću po godinama staža za državne i javne službe. Za razliku od Srbije, Hrvatska je uspostavila i registar zaposlenika u državnim i javnim službama pa sada napokon znamo točan broj. Srbija to tek planira uvesti.

Osim toga, Bauk će predstaviti i sustav agencija u Hrvatskoj, ali tu se pak ne može baš pohvaliti s racionalizacijom, jer osim što je manji broj agencija spojen, a još manji ukinut, neke su i novoosnovane. Jedino što Hrvatska može Srbiji prenijeti iskustva osnivanja regulatornih tijela koja su nastala zbog ulaska u Europsku uniju.

Razgovarat će se i o sustavu lokalne i regionalne samouprave, nadzoru od strane države predstavničkih tijela, akata i njihovih statuta.

Problemi manjina

U Vojvodini će hrvatsko izaslanstvo razgovarati o temama koje muče pripadnike nacionalnih manjina s jedne i s druge strane Dunava. U Srbiji su, naime, jučer održani izbori za predstavnike savjeta nacionalnih manjina na kojima Hrvati posredno biraju svoje zastupnike. Zato Bauk i odlazi u Vojvodinu gdje je najveći broj Hrvata od ukupno 60-ak tisuća koliko ih ima u Srbiji.

Problem s udžbenicima

Pitanje izbora predstavnika nacionalnih manjina, te problemi koji muče tamošnje Hrvate bit će teme razgovora s Hrvatskim nacionalnim vijećem i Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini. A problemi su brojni - od pitanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, pa do pitanja izjašnjavanja Hrvata, koje službena vlast u Beogradu potiče da se izjašnjavaju kao Bunjevci. Također, i zadnji potez srpskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je bunjevačkim Hrvatima poklonio udžbenike na hrvatskom jeziku ali na ćirilici, ne ide u smjeru da se u Srbiji poboljša pitanje hrvatske nacionalne manjine.

- Standarde koje Hrvatska ima kod pitanja nacionalnih manjina bilo bi dobro da imaju i druge države koje pretendiraju na ulazak u EU. Ne gledamo blagonaklono na činjenicu da Srbija potiče državljane za koje mi smatramo da su Hrvati, na drugačije nacionalno izjašnjavanje.

S druge strane i Hrvatska ima problema kada je riječ o poštivanju prava srpske manjine na jezik i pismo. Događaji iz Vukovara gdje dio braniteljske populacije brani da se na javne zgrade postave ploče s ćirilićnim pismom, sigurno će biti tema razgovora i s vojvođanskim predstavnicima hrvatske manjinske samouprave koji podržavaju uvođenje ćirilice u Vukovaru.