Nakon što se u Srbiji pojavila epidemija ospica koja je do sada odnijela tri života, hrvatski epidemiolozi opet upozoravaju na posljedice štetne odluke o necijepljenju djece.
Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, najlošija situacija je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Cijela Dalmacija nije u istom trendu. Primjerice u Šibensko-kninskoj županiji procijepljeno je čak 97 posto djece, što je više od hrvatskog prosjeka koji je 89,7 posto. Nažalost, Split i Dubrovnik ne slijede taj trend - kaže Bernard Kaić, epidemiolog iz HZJZ-a.
Kada gledamo Splitsku i Dubrovačku županiju, vidljivo je da ni tu nije svugdje jednako.
Odgađanja cijepljenja
Primjerice, pojašnjava Kaić, niža je procijepljenost u Dubrovniku nego što je u Metkoviću ili Korčuli. Isto tako je u Splitu niža procijepljenost nego u drugim dijelovima županije.
- Još nismo sigurni zašto je tako, ali to moramo ustanoviti i intervenirati. Ono što smo saznali za Dubrovnik jest da pedijatri toleriraju bezgranična odgađanja cijepljenja. Pogrešno je ne cijepiti dijete ako malo šmrče, to nije kontraindikacija. Druga stvar je ako ima temperaturu. I lažne kontraindikacije također su problem - pojašnjava Kaić.
Osim u Dubrovniku i Splitu, niska procijepljenost je i u Osijeku, gdje je protiv ospica cijepljeno samo 86 posto, no, primjerice, u Virovitičko- podravskoj županiji cijepljeno je 97 posto, a u Vukovarsko-srijemskoj 94 posto djece. U Zagrebu je ta brojka na zadovoljavajućih 94 posto.
Zakonska regulativa
- Bilo bi zadovoljavajuće kada bi obuhvat bio oko 95 posto u prosjeku. Na taj način zaštite se i oni koji zbog medicinskih razloga ne smiju primiti cjepivo - kaže Kaić. Pojašnjava i kako zakonska regulativa propisuje obavezno cjepivo, pa čak i novčane kazne od dvije tisuće kuna za roditelje koji ne cijepe djecu. No, takvih kazni i nije bilo previše.
- Ravnateljstva vrtića ne bi smjela dopustiti upis djece koja nisu cijepljena. Prema programu zdravstvene zaštite u predškolskim ustanovama, koje je donijelo Ministarstvo zdravstva i prosvjete, a koje ima zakonsku potporu, procijepljenost je prema programu uvjet za upis u vrtić. No, to neki krše - kaže Kaić i navodi kako su u Dubrovniku dobili informaciju da se djeca uvjetno upisuju u vritić s idejom da će se brzo cijepiti, a to se ne dogodi.
U Dubrovniku bi, kada bi jedno dijete dobilo ospice, zaista nastao velik problem i epidemija.
- Na dubrovačkom području je djece od godine dana pa do upisa u školu oko 3500, a necijepljenih je 2200.
No, valja naglasiti da su najugroženija djeca do polaska u školu, jer prilikom upisa u prvi razred ipak se velika većina djece cijepi.
- Najbolji primjer opet je Dubrovnik koji ima najnižu stopu procijepljenosti do škole, dok već školski uzrast ima procijepljenost od 33 posto - napominje Kaić.
Jedan od razloga zašto roditelji ne cijepe djecu jest strah od nuspojava. Kaić napominje da se cjepivo koristi već 50 godina i doista nema dokaza da izaziva trajne posljedice.
Pitanje autizma
- Ono može izazvati teške nuspojave, ali toliko rijetko da kada se usporedi s komplikacijama bolesti, neusporedivo je manje zlo cijepiti nego ne cijepiti. Ako uzmemo za primjer encefalitis (upalu mozga), na ospice svako tisućito dijete razvije upalu mozga, a kod cijepljenja je to jedan naprema milijun djece. Znači 1000 puta je češći kao posljedica bolesti nego cijepljenja - pojašnjava Kaić i dodaje kako odgovorno tvrdi da zaostajanje u psihomotornom razvoju i autizam nemaju veze s cijepljenjem, a to dokazuju i brojna istraživanja.
Usto, otkako se prate nuspojave, samo je jedno dijete, i to prije gotovo deset godina, dobilo encefalitis nakon cjepiva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....