Split je ovih dana u središtu znanstvene pozornosti. Najznačajniji znanstveni događaj godine - ‘13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine‘ (www.isabs.net) u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice ‘Sv. Katarina‘ i Klinike Mayo, vodeće zdravstvene institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, Sveučilišta u Splitu i Instituta za antropologiju ponovo stavlja Republiku Hrvatsku u središte pozornosti svjetske znanstvene javnosti.
ISABS konferencije predstavljaju jedan od najvećih ‘znanstvenih brandova‘ u čijem bogatom znanstvenom programu sudjeluju sudionici iz čitavog svijeta. Podatak da je do danas službenu web stranicu ISABS-a (www.isabs.hr) posjetilo više od milijun posjetitelja te je u radu kongresa sudjelovalo preko 6.000 znanstvenika i 800 pozvanih predavača, uključujući 10 dobitnika Nobelove nagrade, iz više od 78 država svijeta, sam po sebi govori o snazi ovog hrvatskog ‘znanstvenog branda‘, prepoznatog u svijetu znanosti.
Svečanom otvorenju nazočili su brojni uglednici iz akademskog, znanstvenog i javnog života, kao i čelni ljudi najznačajnijih svjetskih udruženja i institucija iz područja genetike, personalizirane i regenerativne medicine.
Uvodnu riječ održao je prof. dr. Stanimir Vuk-Pavlović, jedan od osnivača ISABS-a i direktor ovogodišnjeg znanstvenog programa, koji je naglasio međunarodnu važnost kongresa i njegov izniman multidisciplinarni karakter te je najavio prvo, istaknuto predavanje prethodnog direktora programa ISABS-a, prof. dr. sc. Manfreda Kaysera. Prof. Kayser je u svom izlaganju pružio pregled posljednjih 20 godina razvoja forenzičke znanosti te je predstavio neke od složenih, no iznimno zanimljivih slučajeva identifikacije pojedinaca na temelju DNA, kao i modele predikcije boje kose i očiju na temelju bioloških biljega.
Iza njega je uslijedio prof. dr. Gordan Lauc, direktor tvrtke Genos, koji je govorio o personaliziranoj preventivnoj medicini kroz prizmu biomarkera dugovječnosti - glikana. Istaknuo je da je tvrtka Genos globalni pionir u visokoprotočnoj glikomici koji je u posljednjih 15 godina analizirao više od 80% svih glikoma objavljenih u sklopu velikih kliničkih i epidemioloških studija.
- Dugovječnost je vlastiti izbor pojedinca, a životni stil je najvažniji element zdrave dugovječnosti. Upravo analiza glikana može doprinijeti razumijevanju mehanizma nastanka starosti, istaknuo je Lauc.
Uslijedilo je svečano otvaranje kongresa uz nazočnost brojnih visokih uzvanika. Otvaranje kongresa započeo je predsjednik i osnivač ISABS-a, prof. Dragan Primorac, koji je istaknuo da je danas Hrvatska u središtu svjetske znanstvene pozornosti te da ulazimo u novu eru molekularnog profiliranja pacijenata. Posebno je ovom prilikom čestitao i Sveučilištu u Splitu koje ove godine slavi 50. obljetnicu svog postojanja te se prisjetio se i trećeg osnivača ISABS-a, prof. Mosesa Schanfielda. Nakon njega, pozdravni govor održao je Nathan LeBrasseur, ravnatelj prestižne američke klinike Mayo koja je ujedno i jedan od glavnih organizatora kongresa.
Rekao je kako je veza između Mayo klinike (sa svojih 60 000 zaposlenika), Specijalne bolnice Sv. Katarina i ISABS-a iz male zemlje kao što je Hrvatska zajednička strast i vizija prema znanosti s jasnom kliničkom primjenom inovacija.
- Danas sam u Hrvatskoj jer Mayo kliniku, Specijalnu bolnicu Sv. Katarina i ISABS veže zajednička strast i vizija prema znanosti koja ima jasnu kliničku primjenu, kazao je.
Christopher R. Thompson, predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS), koji je po prvi puta u Hrvatskoj, naglasio je snagu partnerstva između ISABS-a i AAFS-a i ljepotu naše zemlje te je pozvao sudionike na izniman događaj u sklopu kongresa - rekonstrukciju poznatog slučaja Phila Spectora, koji će se održati zadnji dan kongresa. Također je najavio sudjelovanje najpoznatijeg američkog forenzičkog stručnjaka, prof. Henryja Leeja.
U nastavku svečanog otvaranja skup su pozdravili prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, a dobrodošlicu u Grad Split sudionicima konferencije poželio je gradonačelnik Ivica Puljak. Skupu se obratio i ministar turizma i sporta, Tonči Glavina koji je spomenuo neke od najvećih umova Republike Hrvatske poput Nikole Tesle, Ruđera Boškovića, koji su promijenili svjetsku znanost. Naposljetku je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora, izjavio da mu je iznimna čast biti ovdje te da očekuje vrhunsku razinu znanstvene rasprave.
Naglasio je i da je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske ulaganje u znanje i tehnološki razvoj te je pohvalio sinergiju suradnje klinike Mayo, Specijalne bolnice Sv. Katarina i ISABS-a kao svjetski brend. Svojim govorom je i službeno otvorio kongres. Svi govornici su se složili da su ISABS konferencije izuzetno važne u globalnom pozicioniranju Hrvatske u području znanosti, inovacija i konkurentnosti gospodarstva.
Svečano otvorenje uveličano je i nastupima operne pjevačice Marije Vidović te klape ‘Partenca‘ s nekoliko spektakularnih izvedbi, odajući time počast tradicijskom nasljeđu klapskog pjevanja u Hrvatskoj.
Nakon svečanog otvaranja, prijepodnevni dio programa nastavljen je s dva predavanja. Prof. Doris Taylor naglasila je da svaki drugi Amerikanac boluje od nekog oblika srčane bolesti te je govorila o rješenjima koje regenerativna medicina nudi za bolesti srca, a prof. Nathan LeBrasseur o zdravom starenju, znanstvenoj temi koja je danas vrlo aktualna.
Nobelovci tradicionalno na ISABS-u
Vrhunac kongresnih događanja su svakako predavanja tri Nobelovca, Sir Richarda Robertsa, prof. dr. Gregga Semenze i prof. dr. Svantea Pääba, koji će u utorak, 18. lipnja, sudjelovati u tradicionalnoj emisiji ‘Nobel Spirit‘. Zbog kompleksne situacije u Izraelu, uz sva nastojanja izraelski Nobelovac prof. dr. Aaron Ciechanover još uvijek nije uspio poletjeti za Hrvatsku. Cilj emisije je javnosti približiti njihova promišljanja o svojim istraživanjima, otkrićima koja su dovela do Nobelove nagrade, ali i raspraviti njihove poglede u znanstvenu budućnost. Emisija će se emitirati uživo putem Hrvatske radiotelevizije sa splitskog Sustipana.