Spektakularno otkriće kod Šibenika: Arheolog otkrio mjesto pada američkog bombardera

Šibenski arheolog Andrija Nakić otkrio je mjesto pada i dijelove američkog vojnog zrakoplova "B 24 Liberator", srušenog potkraj Drugog svjetskog rata u zaleđu Šibenika, izvijestili su iz Tvrđave kulture Šibenik.

Nakić je utvrdio točnu lokaciju pada američkog teškog četveromotornog bombardera dugog dometa kod sela Brnjica i detaljno ju istražio te pronašao više od 200 manjih ostataka, većinom ulomaka rastaljenog aluminija.

Američki bombarder s 11 članova posade oštećen je 13. listopada 1944. iznad Austrije tijekom operacije, a na povratku prema Italiji otkazao mu je motor te se srušio u zaleđu Šibenika. Nakić, zaposlenik Tvrđave kulture Šibenik, rodom iz Mirlović Zagore, za taj je događaj čuo još u školskim danima.

"Srećom, kad sam počeo istraživati priču oko aviona, pronašao sam dovoljno svjedoka koji su me naveli na točnu lokaciju njegova pada, iako je nažalost dobar dio njih u međuvremenu preminuo", rekao je Nakić.

Skupivši informacije od svjedoka, Nakić je početkom 2020., nakon mnogih pokušaja, locirao točno mjesto pada zrakoplova. Potom je detaljno pregledao izvještaje i dokumentaciju američke vojske, razgovarao s američkim i hrvatskim istraživačima, te prošao dnevničke i novinske zapise tog vremena, što je omogućilo gotovo potpunu rekonstrukciju događaja.

Nakon što je pogođen, zrakoplov se prateći jadransku obalu kretao u smjeru juga prema otoku Visu. Zbog značajnog oštećenja, pilot je skrenuo prema šibenskom zaleđu gdje je posada bila primorana na skok s padobranima. Zrakoplov se srušio između Brnjice i Pokrovnika, tik uz današnju cestu koja vodi od Šibenika prema Drnišu.

Svi članovi posade preživjeli su pad, iako ih je nekoliko ozlijeđeno u doskoku. Dvojicu su spasili partizani koji su ih odveli na Vis, dok je devet avijatičara zarobljeno te su iz Drniša preko Zagreba i Beča odvedeni u njemačke logore, koje su svi uspjeli preživjeti.

"Postoji nekoliko vrlo dobro sačuvanih podmorskih olupina savezničkih zrakoplova u našem dijelu Jadrana. One koji su pali na kopno je teže prepoznati, budući da su dugoročno bili izloženi devastaciji. Stoga je ovo istraživanje moralo biti šireg karaktera – osim terenskih pregleda i povijesnih izvora ključni element bili su razgovori sa svjedocima, koji su konačno i doveli do točne lokacije pada", zaključio je Nakić.

Detaljniji tekst o tome istraživanju trebao bi biti objavljen u časopisu Miscellanea Hadriatica et Mediterranea u izdanju Sveučilišta u Zadru, priopćeno je iz Tvrđave kulture Šibenik.