Iako je Hrvatska banka za obnovu i razvoj dobila bezuvjetno mišljenje Državne revizije, što znači da nisu pronađene veće nepravilnosti u njezinu poslovanju, revizori su ipak vodstvu banke uputili nekoliko ozbiljnih primjedbi, između ostalog i zato što nisu “pridonijeli provođenju antirecesijskih mjera Vlade” i zato što su imali slabu kontrolu troškova reprezentacije.
Revizija je, naime, u svom nalazu uočila kako su u 2012. u HBOR-u za troškove bruto plaća 290 zaposlenih potrošili 60 milijuna kuna, a još 6,5 milijuna za poticaje na plaće i nagrade.
Uvedene 2011.
Nagrade na plaće Uprava je uvela 2011. godine, potaknuta time što je godinu i pol ranije Vlada donijela odluku o smanjivanju plaća članova uprava i nadzornih odbora u poduzećima u vlasništvu države. I Uprava HBOR-a poštovala je takvu odluku te je smanjila plaće svom tadašnjem predsjedniku Antonu Kovačevu i ostalim članovima te pojedinim zaposlenicima iz rukovodećeg kadra. No, 2011. je stiglo tumačenje Vladina Ureda za zakonodavstvo da se odluka o smanjenju plaća ne odnosi na HBOR jer nije trgovačko društvo, nego financijska institucija. Uprava ipak nije vratila plaće na staro, nego je umjesto toga donesena odluka da će u slučaju pozitivnih rezultata poslovanja u 2012. i 2013. Upravi i članovima biti isplaćena prigodna nagrada, i to u visini razlike između plaće koja im je smanjena i one koju bi trebali primati prema osnovnom ugovoru.
‘Prigodna nagrada’
Takve su nagrade, utvrdila je Revizija, isplaćene predsjedniku Uprave i članovima te još devetorici zaposlenika s posebnim ovlastima i odgovornošću. Svima njima, osim predsjedniku Uprave, isplaćivan je i poticajni dio plaće. Prema internim aktima HBOR-a, poticajni dio plaće dobivaju oni koji prema ocjeni šefova u određenom mjesecu posao obave “iznad očekivane razine, a prema kriterijima rada, suradnje i komunikacije, motivacije i pozitivnog stava te rukovođenja”. A poticaji mogu iznositi najviše do 30 posto osnovne plaće.
Isplate nagrada i poticaja, iako su osnovne plaće u HBOR-u smanjene, kod Državne revizije nisu naišle na pozitivan odjek, nego upravo suprotno.
- Isplatom nagrada pojedinim zaposlenicima, koje su uvjetovane pozitivnim rezultatom poslovanja HBOR-a, nije se pridonijelo provođenju antirecesijskih mjera jer im, uključujući nagrade, plaće ustvari nisu smanjene, a u pojedinačnim slučajevima su i veće - tvrde revizori. Osim toga, Državna revizija smatra da plaće ne trebaju ovisiti o ostvarenom financijskom rezultatu.
- HBOR ne posluje s ciljem ostvarivanja dobiti, nego radi poticaja razvitka hrvatskog gospodarstva. Zato bi se uspješnost poslovanja trebala mjeriti rezultatima ostvarenim na tom području - preporučuju revizori koji su također predložili HBOR-u da detaljnije uredi dodjelu poticaja na plaće te da kod raspoređivanja novca priloži obrazloženje na temelju čega je pojedinom zaposleniku određen poticaj na plaću.
Obrazloženje
No, HBOR je revizore poslušao samo u jednom dijelu te su 1. srpnja ove godine uveli obvezu pisanog obrazloženja odluke o isplati poticaja na plaće. Međutim, nagrade ne misle ukinuti.
Revizorima su se opravdavali kako se plaće njihovih zaposlenika ne osiguravaju iz proračuna. I to je točno, ali godišnje iz proračuna dobivaju 600 milijuna kuna za kredite koje plasiraju poduzetnicima te zahvaljujući i tome ostvaruju prihode.
Negativan utjecaj
Osim toga, tvrde i kako bi se ukidanje odluka o poticajima i nagradama na plaće “moglo negativno odraziti na poslovanje HBOR-a, a posredno i na državni proračun”.
- Jer bi otišao kvalitetan rukovodeći bankarski kadar pa se ne bi mogla osigurati učinkovita provedba Vladinih mjera za gospodarski oporavak i razvitak - tumačili su u HBOR-u.
Novost: ‘Zapišite koga ste častili’
HBOR je prihvatio kritike revizora na manjkavu evidenciju troškova reprezentacije te su od 1. listopada postrožili korištenje tog novca. Na reprezentaciju su lani u HBOR-u potrošili 771 tisuću kuna. Zaposlenici imaju pravo na reprezentaciju od 2 tisuće do 30 tisuća kuna godišnje, a članovi Uprave i na veći iznos. No, revizori su utvrdili da na nekim računima za reprezentaciju nije navedeno koji su poslovni partneri čašćeni za taj novac. - Ako se uz troškove ne priloži izvještaj o ugošćavanju poslovnih partnera, to bi trebalo tretirati kao primitke zaposlenika te na njih obračunati propisane poreze i doprinose - upozorili su revizori. Stoga je HBOR donio oduku prema kojoj se oni računi na kojima nije navedeno za koje je poslovne partnere novac potrošen, neće priznavati kao trošak reprezentacije, nego će ga zaposlenik morati sam podmiriti.