Šokantni rezultati istraživanja: Čak 20 posto 10-godišnjaka ne zna pisati sva slova!?

ZAGREB - Jezikoslovci se već dulje vrijeme spore oko toga je li ispravnije pisati neću ili ne ću, greška ili grješka, no svi se slažu u jednom: Hrvati iz godine u godinu postaju sve nepismeniji.

Istraživanje koje je provela skupina stručnjaka na čelu s prof. dr. Antom Beženom, prodekanom zagrebačkog Učiteljskog fakulteta, pokazala je da problem datira od malih nogu, a za sve je kriva zastarjela koncepcija nastave hrvatskoga jezika.

Učenje napamet

Predmet analize bili su nacionalni ispiti koje je 2008. pisala kompletna populacija učenika 4. razreda osmoljetke, njih 45.292. Stručnjaci su proučili sve učeničke radove.

Provjeravalo se razumijevanje teksta, znanje jezika te sposobnost pisanja sastavaka. Rezultati su bili šokantni: u čak 95 posto sastavaka pronađene su sintaktičke pogreške povezivanja rečeničkih dijelova, u 76 semantičke, a u 80 posto pravopisne.

Dio pogrešaka mogao bi se pripisati dobi učenika, no većina je, tvrde stručnjaci, nastala kao posljedica koncepcije nastave hrvatskoga jezika koja se temelji na učenju napamet gramatičkih definicija i književno-umjetničkih pojmova. Uče se životopisi pisaca, obrađuju sadržaji djela i likovi u djelima, a jezik i izražavanje dotle su potpuno zapostavljeni.

Dr. Ante Bežen kaže kako je njega najviše zabrinuo podatak do kojeg su došli, a prema kojem 20 posto učenika 4. razreda još nije savladalo tehniku pisanja.

- Pojedini desetogodišnjaci čak ne znaju ni sva slova. Neki, dok pišu, konstatno preskaču slova, a ima djece koja uopće ne pišu pisanim, nego samo tiskanim slovima, što je vrlo zabrinjavajuće. Istina, pisana slova zahtijevaju složeniju grafomotoriku, no ako se taj trend nastavi, bojim se da djeca više neće znati pisati - rekao je Bežen.

Rečenice bez smisla

Rezultati istraživanja koji su se odnosili na razumijevanje teksta pokazali su da većina učenika (njih više od 85 posto) razumije površinsku strukturu teksta, a složenije zadatke može riješiti samo 15 posto učenika. Još 20 do 40 posto učenika zna riješiti složen misaoni zadatak, ali ne zna jezično oblikovati svoje misli u govor.

Identične rezultate dala je i analiza njihovih pisanih radova. Sastavak koji ima glavu i rep zna napisati samo 15 posto učenika. Njih 23 posto u sastavku niže rečenice bez ikakvog smisla. Identičan postotak učenika ne čini nikakav misaoni napor, nego mahinalno prepisuju dijelove polaznoga teksta.

- Pogreške u strukturi sastavka upućuju na neadekvatne nastavne pristupe u osposobljavanju učenika za pisanje - rekao je Bežen te dodao kako bi se u školama moralo posvećivati puno više pažnje vještinama govorenja i pisanja.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA