ŠOKANTNI IZVJEŠTAJ O HRVATSKIM SVEUČILIŠTIMA Gotovo polovica fakulteta jedva zadovoljava uvjete

Politika zapošljavanja ovisi o privatnim i obiteljskim vezama”. “Uprava se prema fakultetu odnosi kao prema vlastitoj privatnoj tvrtki”.

“Troškovi studiranja nisu transparentni”.

“Očit je pritisak Uprave i voditelja katedri na neke od zaposlenika da ne razgovaraju s članovima Stručnoga povjerenstva”...

Ove i slične prijave primili su članovi Stručnoga povjerenstva akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje na čelu s Stephanom Brüesom s njemačkog Bergische Universität Wuppertala, prilikom zakonski provođenog postupka reakreditacije i posjeta Grafičkom fakultetu u Zagrebu.

Od pet članova povjerenstva koja su provjeravala kvalitetu Grafičkoga fakultata bila su tri Nijemca, a primjedbe su stigle kada je, u sklopu postupka reakreditacije kreiran javni e-mail za zapslenike i studente fakulteta.

Upozorenje Agencije

Nakon što su pročešljali fakultet, u svom izvješću napisanom u veljači prošle godine relativno nježnim riječnikom su zapisali:

“Teško je razumijeti organizacijsku strukturu ovog fakulteta, koja je očito rezultat povijesnog razvoja te se ne čini smislenom”.

Grafički fakultet, jedan od manjih Sveučilišta u Zagrebu sa 70-ak zaposlenih i upisnom kvotom od 140 studenata, godinama je podijeljen u čak 19 katedri. Svaka od njih broji manje od tri zaposlenika. Pretežno njemačko povjerenstvo nije imalo što drugo no zaključiti: snažno preporučujemo jednostavniju organizacijsku strukturu.

Preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje o Grafičkom fakultetu upućena nakon stručne analize ministru znanosti Željku Jovanoviću bila je: uklanjanje nedostataka u roku od tri godine sa zabranom upisa studenata na studijski program Grafička tehnologija, smjerovi tehničko tehnološki, dizajn grafičkih proizvoda te uskrata dopusnice za dio djelatnosti fakulteta koji se odvija na lokaciji Split.

Uočeno je, među ostalim, da Grafički fakultat ima premalo zaposlenih nastavnika u znanstvenim zvanjima, kao i trend odlaska studenata te niz zamjerki na kvalitetu.

Do uskrate upisa, potvrđuje nam v.d. dekana Grafičkoga fakulteta Borivoj Modlic, ipak nije došlo. Skinuta im je zabrana upisa i zatraženo da smanje upisnu kvotu. Smanjuju je već drugu akademsku godinu, a sporni studij u Splitu prestali su izvoditi.

Nagomilane probleme pogotovo u upravljačkoj strukturi Grafičkoga fakulteta riješavalo se na razini Sveučilišta proteklih godinu dana poprilično tiho i nezamjetno. Senat Sveučilišta odlučio je postaviti jednog od članova svog povjerenstva za obnašatelja dužnosti dekana. Izabrani Borivoj Modlic dugogodišnji je profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva, na kojem je i danas zaposlen. Grafičkom fakultetu zapravo je posuđen ulozi vanjskog suradnika.

“Na dužnost sam stupio prije sedam mjeseci s glavnim zadatkom - riješiti problem organizacije i upravljanja fakultetom te ukloniti nedostatke navedene u akreditacijskom izvješću”, kaže nam v.d. dekana, dodajući kako pritom uopće nije opterećen prošlošću fakulteta.

Nakon insistiranja na konkretizaciji odgovora vezanog uz pritužbu o nepotizmu na Grafičkom fakultetu, Modlic priznaje kako je činjenica da je donedavno među zaposlenicima bilo više članova obitelji. “Sada je ostao po jedan član obitelji, više ih nema po troje. Otišli su u mirovinu”, objašnjava.

Negativna izvješća

Do prije sedam mjeseci na Grafičkome fakultetu bilo je zaposleno nekoliko obitelji s više članova. U jednom slučaju, radili su zajedno otac, majka i kćer. Pritom je otac bio šef svojoj kćeri-aisistentici. No, kaže Borivoj Modlic, takve situacije sežu u povijest i prije mandata bivše uprave. I sada na fakultetu radi poneki član obitelji, no više nemaju višečlane primjere. Modlic znakovito dodaje kako takvo što nije nepoznato i na drugim fakultetima.

Unatoč jednom od najnegativnijih akreditacijskih izvješća, Grafički fakultet uspijeva se izvlačiti. Modlic kaže kako su većinu zahtjeva iz akreditcijskog pisma očekivanja dosad već ispunili.

Primjerice, umjesto 19 katedri od prije tjedan dana funkcionira njih šest.

Početkom idućega tjedna prihvatit će model rješavanja problema premalog broja nastavnika u znanstvnim zvanjima. “Fakultetsko vijeće donosi izvedbeni plan nastave po kojemu će više od 50 posto ukupne nastave obavljati zaposlenici u punom rdnom vremenu i adekvatnim znanstveno-nastavnim zvanjima”, objašnjava, tvrdeći da će kroz iduću akademsku godinu Grafički fakultet ukloniti sve svoje nedostatke.

Svi fakulteti koji su u protekle dvije akademske godine prošli po prvi puta postupak reakreditacije i kroz njega upozoreni na manjkavosti, pokušavaju brže-bolje sanirati probleme. Ukoliko u zadanom roku - najviše do tri godine - ne poprave stanje, prijeti im uskrata dopusnice.

Minimalni uvjeti

U protekle tri godine pokazalo se da najviše problema s ispunjavanjem kriterija kvalitete imaju visoka učilišta iz polja ekonomije (među kojima su i privatna), a koja upisuje trećina studentske popullacije u Hrvatskoj.

U prvoj godini postupak akreditacije prošlo je 18 visokih učilišta iz područja ekonomije, od kojih je pet zadovoljilo kriterije, pet ih je ispunilo minimalne uvjete, a šest ih je također s minimalnim uvjetima ali i zabranom upisa studenata, dok je jednoj instituciji i 13 dislociranih studijskih programa oduzeta dopusnica za rad.

Bolje su prošli fakulteti tehničkih znanosti: 22 su ispunila zadovoljavajuće uvjete i produžila dopusnicu, 10 ih je s ispunjenim minimalnim kriterijima (pismo očekivanja) a tri su visoka učilišta dobila uskratu dopusnice.

U zadnjoj akademskoj godini od šest javnih visokih učilišta samo je jedna institucija - Veleučilište Velika Gorica - imala minimalne kriterije kvalitete i dobila pismo očekivanja.

Sve zajedno, od 50-ak evaluiranih javnih visokih učilišta, dvadesetak ih mora na popravni jer su zadovoljili tek minimalne uvjete kvalitete.

Nedostaci su kroz ovakav postupak pronađeni i na Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću, čiji je ugled institucije ocijenjen niskim, a studenti ga opisuju kao “faks koji upisuju jer ga je lako završiti”.

Među uočenim zamjerkama je, primjerice, i ona da se 50 posto predavanja prenosi putem vidokonferencije iz Rijeke. Prijenos tih predavanja, međutim, bio je toliko loše kvalitete da praktički nije bila moguća komunikacija s predavačem.

Uz opasku recenzenata da Veleučilište mora poduzeti korake kako bi smanjilo veliki broj studenata koji ne zavrašavaju studij, dobili su i slijedeći naputak: “Honorarni nastavnici koji dolaze sa Sveučilišta u Rijeci ili Zagrebu vremenske neprilike koriste kao ispriku za neodržavanje predavanja na Veleučilištu. Vremenski uvjeti ne smiju utjecati na kvalitetu nastave”(!).

Studenti su se, naime, žalili da neki nastavnici ne nadoknađuju propuštena predavanja...

Nedovoljno nastavnika

Splitski Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije dobio je zapažanje kako upisuje na stručni studij previše studenata koji uopće ne ulažu nikakav trud da bi ga završili. Primjećeno je i da manjka prakse: fakultet je sklon svesti praksu isključivo na posjete gradilištima. Nedostaje im prostranih učionica, kao i oprema u laboratorijima.

Ozbiljnije zamjerke dobio je i zagrebački Prometni fakultet. Stručno je povjerenstvo steklo dojam da su doktoranti preopterećeni nastavom, a da ne postoji dovoljan broj nastavnog osoblja za izvođenje predavanja. S obzirom na broj studenata koji upisuje, taj fakultet prilikom posjete stručnoga ppovjerenstva imao je jedva dovoljan broj nastavnika s punim radnim vremenom.

Iako je prosjek 1:30, omjer nastavnika s punim radnim vremenom i studenata na Prometnom fakultetu bio je 1:45.