REFORMA SOCIJALE

‘Slučaj Nova Gradiška može biti točka preokreta ako se uključe stručnjaci‘

Mijenjat će se i Kazneni zakon kako bi se ojačao dio zakona koji se odnosi na propust službene osobe koji utječe na prava djece
Josip Aladrović
 Ranko Šuvar/Cropix

Nakon smrti djevojčice koja je bila pod nadzorom Centra za socijalnu skrb u Novoj Gradiški resorni ministar Josip Aladrović najavio je veliki akcijski plan - obećao je lakše udomljavanje, reformu sustava kroz izmjenu zakona o socijalnoj skrbi, reviziju svih odluka kojima je dijete izuzeto ili vraćeno u obitelj, osnivanje neovisnog povjerenstva za žalbe građana nezadovoljnih rješenjima centara ili samog Ministarstva...

Sva ta ministrova obećanja i najave zakonskih izmjena komentirao je jučer ekspert za socijalni rad, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Nino Žganec.

- Kao osoba koja je sudjelovala u izradi prvog prijedloga reforme sustava socijalne skrbi još 2003. te kao osoba koja svih proteklih godina ukazuje na potrebne i moguće promjene (u različitim ulogama), osjećam duboko razočaranje i pesimizam u vezi s najavljenim, procesima. Bojim se da oni koji trebaju voditi reformske procese jednostavno nemaju širinu pregleda nad potrebnim promjenama, nemaju znanja, a, nažalost, ni političke volje da taj stručni proces pokrenu i dovrše.

Proces reforme je moguć jedino kao inkluzivni proces u kojemu su svi dobrodošli i svi imaju pravo glasa, bilo da se radi o stručnjacima, civilnim aktivistima, korisnicima, političkim suparnicima, medijima ili nekome drugom. Nitko ne bi bio sretniji od mene kada bi slučaj Nove Gradiške bio zaista točka obrata i nove političke prakse u upravljanju ovim prevažnim sustavom - poručio je, među ostalim, Žganec.

Novi pravni okvir

Napomenuo je kako je prije dvije godine, nakon tragedije na Pagu gdje je otac s balkona bacio svoje četvero djece, uputio otvoreno pismo tadašnjoj ministrici Nadi Murganić. U pismu je naveo deset konkretnih prijedloga poboljšanja sustava.

- Ubrzo nakon objave pisma telefonski me nazvala ministrica i umjesto da ga shvati kao konstruktivni doprinos procesu poboljšanja ovog zapuštenog sustava, ona se uvrijeđenim tonom branila i dokazivala svoje neposredne uspjehe. Posljedice tih uspjeha, kao i onih koji su došli nakon nje, vidimo svaki dan.

Tekst otvorenog pisma sasvim je aktualan i danas i u njemu je potrebno promijeniti samo ime grada Paga s gradom Nova Gradiška te prezime Murganić s prezimenom Aladrović. Ovaj put zaista ne očekujem da će me nazvati ministar Aladrović jer sustav socijalne skrbi očito se nije pokazao kao domena njegova razumijevanja i interesa (osim silom prilika proteklih dana kad je ipak morao nešto reći o njemu) - kaže Žganec.

S obzirom na sve navedeno, kao i skepsu prema najavljenoj reformi, pitali smo ga da li Aladrovićeve najave i obećanja u najbitnijem - i najjednostavnije rečeno - ocjenjuje promašenima?

- Ovako kompleksan sustav koji brine o stotinama tisuća korisnika iz različitih kategorija (djeca, mladi, osobe s invaliditetom, građani starije životne dobi, beskućnici, obitelji...) traži široki reformski zahvat koji će značiti izradu novog zakonodavstva (novog pravnog okvira) kao temelja za novi ustroj socijalnih službi, nove poslovne procese, novi model upravljanja i financiranja te podrške stručnjacima koji u njemu rade - izjavio je Nino Žganec.

Očevidnik

Osim Aladrovića, obećanja su stigla i iz Ministarstva pravosuđa i uprave. Ministar pravosuđa najavio je u srijedu izmjene Kaznenog zakona kako bi se ojačao dio zakona koji se odnosi na propust službene osobe koji utječe na prava djece, odnosno njihov život i zdravlje.

Najavili su i izradu očevidnika za slučajeve zlostavljanja u obitelji, koji bi bio dostupan centrima za socijalnu skrb, sudovima i DORH-u. I ta je najava naišla na ozbiljne kritike. Odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić napominje da takav registar već postoji u jednom općem smislu i njime raspolažu policija, sudovi i tužiteljstva te ne vidi u koju bi se svrhu sada trebao osnivati poseban registar.

- Umjesto registra, a postavlja se pitanje tko bi i na koji način koristio takav registar, sustavno treba raditi na edukaciji socijalnih radnika i svih u sustavu socijalne skrbi. Problem je nedostatak kompetentnih i stručnih ljudi, a u edukaciju se ne uključuju ljudi izvan sustava koji imaju iskustva na konkretnim slučajevima - ističe Bezbradica Jelavić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 08:50