PROTUUDAR BANAKA

SLUČAJ FRANAK Banke: Izgubit ćemo 8 milijardi kuna; pobunu protiv Vlade priprema i austrijski ministar financija

Pobunu protiv Vladina rješenja za franak priprema i austrijski ministar financija Hans Jög Schelling
 Damjan Tadić/CROPIX

Strani vlasnici hrvatskih banaka vrlo su se aktivno uključili u konzultacije oko toga kako odgovoriti na najavljeno rješenje hrvatske Vlade za kredite u švicarskim francima.

Bankarska koalicija

Austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling ovih je dana zbog toga okupio predstavnike banaka koje posluju u Hrvatskoj, ali prema riječima jednog domaćeg bankara, još nije ništa odlučeno jer se čeka konačni Vladin prijedlog. Ministar financija Boris Lalovac jučer je najavio da će rješenje biti gotovo “za dva do tri dana”.

Ako Vlada ostane pri odluci da će konvertirati sve kredite iz franka u euro, bez obzira na to kome su i za što odobreni, nema dvojbe da se time narušavaju načela pravednosti, pravne utemeljenosti i socijalne osjetljivosti, koja su banke zagovarale proteklih mjeseci. Trošak koji će snositi sada se procjenjuje na sedam do osam milijardi kuna, mnogo više nego što je inicijalno iznio HNB. Kako će se banke s tim nositi?

- Smatramo da postoje elementi ozbiljne neusklađenosti najavljenog zakonskog teksta s Ustavom, ali konačna i detaljna ocjena i analiza mogu se donijeti tek nakon objave i stupanja na snagu najavljenog zakona - poručuju iz jedne veće banke.

Ključ obrane

Za banke je ključan članak Ustava koji govori da se “prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom” te da se inozemnom ulagaču jamči “slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala”. Iz toga proizlazi da je protivno Ustavu naknadnim zakonskim rješenjima mijenjati ili ukidati zatečene odnose.

Ustav, doduše, dopušta oduzimanje vlasništva u interesu RH, ali ujedno propisuje “naknadu tržišne vrijednosti za takvo oduzimanje”. Osim toga, protivno Ustavu, predloženi zakon ne poštuje pravo jednakosti jer pogoduje korisnicima kredita u CHF u odnosu na one koji su se zadužili u eurima i kunama.

Zadiranje u vlasnička prava i ograničavanje poduzetničke slobode banaka nije ništa novo, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama koje imaju problem dužnika u švicarcima.

Rješavanje u žurbi

Problem je, međutim, to što hrvatska Vlada vrlo ozbiljno pitanje rješava u velikoj žurbi i bez rasprave s bankama, ne mareći mnogo za tehničke nijanse i potencijalne rizike.

Ti rizici ne uključuju samo pravno kompliciranje odnosa s bankama i mogućnost da se cjelokupan trošak konverzije na kraju svali na porezne obveznike, nego i značajan sistemski rizik koji se odnosi na tečaj, kamatne stope i kredite.Zbog pojačane potražnje za eurima i pritiska na tečaj kune procjenjuje se da će HNB morati potrošiti oko milijardu eura deviznih rezervi.

Osim toga, vrlo je izgledno da će banke početi u većoj mjeri povlačiti kapital iz Hrvatske pa bi utjecaj na tečaj, kamatne stope i dostupnost kredita (građanima, poduzećima i državi) mogao biti i veći nego što se u ovom trenutku misli.

Pitanje je samo koliko je to bankama u interesu, ali nema dvojbe da njihovi potezi mogu izazvati učinak koji nitko ne želi. Stoga se sadašnji pristup ministra financija, da s bankama više nema što razgovarati, čini pomalo naivan, iako on očito misli da time trenutačno zgrće političke bodove.

Poljski prijedlog u završnoj fazi: otpis za stanove do 100 kvadrata

U poljskom parlamentu upravo je na dnevnom redu zakon koji se odnosi na rješavanje kredita u švicarskim francima. U odnosu na inicijalni prijedlog vlade kaka je upućen u proceduru, ovaj je doživio određene promjene pa će prema posljednjoj verziji banke i korisnici kredita dijeliti trošak u omjeru 50:50 (prijašnji prijedlog 90:10). Pravo na konverziju kredita iz švicarskog franka u poljske zlote i otpis dijela duga, odnosno glavnice, imat će oni koji su kredit uzeli za kupnju stana do 100 kvadrata ili kuće do 150 kvadrata. To je nešto više od početnog prijedloga kojim se predviđalo da se obuhvate stanovi do 75 i kuće do 100 kvadrata. Umjesto 30 dana, klijenti će imati 60 dana za podnošenje zahtjeva za konverziju.

Ustavna načela za koja hrvatske banke smatraju da im idu u prilog:

- zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom

- svi su pred zakonom jednaki

- jamči se pravo vlasništva

- država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu; prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom ni drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala

- zakonom je moguće u interesu RH ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti; poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu se iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti RH, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi

- zakoni i drugi propisi državnih tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:00