LJUBLJANSKA BANKA

Slovenci: Hrvati su više dužni nama nego mi njima

Koliko hrvatske firme duguju Ljubljanskoj banci, stvar je sudskog postupka i njihovo objavljivanje može se tumačiti kao pritisak
 Boris Kovačev/CROPIX

ZAGREB - Slovenija će blokirati hrvatske pregovore s Europskom Unijom sve dok se ne riješi pitanje Ljubljanske banke i obnove njenog poslovanja u Hrvatskoj - poruka je slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.

Tužba protiv IPK Osijek

Slovenija pritom inzistira da se u bilo kakve daljnje pregovore o povratku Ljubljanske banke, odnosno o davanju dozvole za rad u Hrvatskoj Novoj Ljubljanskoj banci, uključi i rješavanje 404 milijuna eura duga hrvatskih kompanija (staroj) Ljubljanskoj banci. Direktor Ljubljanske banke Borut Ožura odbio nam je jučer reći o kojim je hrvatskim kompanijama riječ. - Svi podaci o tome nalaze se u sudskim sustavima dviju zemalja i svako njihovo objavljivanje moglo bi se protumačiti kao pritisak na sudstvo - rekao nam je jučer Ožura.

U strukturi dugova hrvatskih kompanija Ljubljanskoj banci poznato je jedino da je “stara” Ljubljanska banka 2007. godine tužila Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog nemogućnosti da naplati dugovanja IPK Osijek. Ta šteta po prijašnjim izjavama u jednom postupku vezanom na ovrhu protiv IPK iznosi, zajedno sa zateznim kamatama, 49,3 milijuna eura, a u drugom 9,2 milijuna eura. Iz Zagrebačke banke dobili smo škrtu rečenicu da se “postojeće parnice koje Zagrebačka banka, jednako kao i PBZ, vodi protiv Ljubljanske banke/Nove ljubljanske banke, vode po mandatu danom od Republike Hrvatske, odnosno radi naplate tražbina Republike Hrvatske prema Ljubljanskoj banci/Novoj ljubljanskoj banci”.

Prema pisanju slovenskog dnevnika Finance koji citira Balažićevu tvrdnju da se spor između Hrvatske i Ljubljanske banke ne može smatrati bilateralnim i da rješenje treba potražiti u okviru pregovora o sukcesiji, Ljubljanska banka je manje dužna hrvatskim štediša nego hrvatske kompanije Ljubljanskoj banci, pa zato nema niti nikakvog razloga da se Novoj Ljubjanskoj banci brani poslovanje u Hrvatskoj. Prema njihovoj računici koju (a koja se djelomično poklapa i s hrvatskim brojkama), Ljubljanska banka ostala je dužna hrvatskim štedišama 172 milijuna eura. Uz to, od Ljubljanske banke novac (66 milijuna eura, bez uračunatih kamata) potražuje i Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka, kojoj Ljubljanska banka, također bez kamata, duguje 97,7 milijuna eura.

Prazna ljuska

Poruke koje su dosad stizale iz Bruxellesa jasno su stavljale na znanje da ovaj bankarski spor između dviju država smatraju bilateralnim pitanjem i da Europska komisija u njemu niti treba niti namjerava sudjelovati. Milivoje Žugić, zastupnik hrvatskih štediša u procesu protiv Ljubljanske banke, rekao nam je: - Svaka banka u svoje poslovanje ima ugrađene mehanizme protiv rizika i njena nenaplaćena potraživanja od kompanija na teritoriju nekadašnje SR Hrvatske ne mogu se smatrati razlogom za zadržavanje novca njenih privatnih klijenata.

Bankarski problem između Hrvatske i Slovenije nastao je 1993. godine kada je slovenski parlament , kako bi spasio Ljubljansku banku od posljedica raspada bivše države, njenu aktivu posebnim zakonom prebacio na Novu Ljubljansku banku, dok je problem štediša izvan Slovenije i problematične kredite ostavio staroj Ljubljanskoj banci, ispražnjenoj ljusci kojoj je danas na čelu Borut Ožura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 19:04