PLANOVI ZA 2022.

Slavko Kojić predstavio 8 amandmana za proračun Zagreba, dotaknuo se i mjere roditelj-odgojitelj

Rekao je da mjeru roditelj-odgojitelj svode na isti iznos kakav je bio i u prethodnom gradskom proračunu

Slavko Kojić

 Marko Todorov/Cropix

Slavko Kojić, poslovni direktor stanke Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti u nedjelju je predstavio osam amandmana za proračun Grada Zagreba za 2022. ukupne vrijednosti od 320 milijuna kuna, a od toga za mjeru roditelj-odgojitelj 265 milijuna kuna.

Kojić je na konferenciji za novinare rekao da mjeru roditelj-odgojitelj svode na isti iznos kakav je bio i u prethodnom gradskom proračunu.

Predsjednik Kluba gradskih zastupnika BM 365 Nenad Predovan rekao je da nude rješenje kako mjera roditelj-odgojitelj može opstati. Očekuju i da će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s dnevnog reda sjednice Gradske skupštine, koja će se održati 9. prosinca, povući svoju odluku koja nije dobra jer u izuzetno nepovoljan položaj stavlja oko 5800 roditelja-odgojitelja.

Kojić je rekao da svojim amandmanima vode brigu i o sportu koji je "izuzetno loše prošao u ovoj konstrukciji proračuna", te o tehničkoj kulturi i mnogim aspektima društvenog života.

"I to ne na histeričan način, nego suptilno dajući do znanja da postoji način i mogućnost ako se hoće uvrstiti u proračun. Mi ne gajimo iluzije da će oni prihvatiti to što smo mi predložili, ali smo si dali za pravo da javnosti pokažemo na koji način se problem može riješiti", istaknuo je Kojić.

Ističe kako svojim amandmanima poručuju građanima da prije nego što se dižu cijene komunalnih usluga - treba angažirati imovinu Grada Zagreba do dopuštene logične razine prodajom nekretnina i udjela u trgovačkim društvima.

"Naši amandmani - kad govorimo u cjelini o njima - imaju obilježje da između prodaje građevinskih objekata, zemljišta, dakle nekretnina i udjela u trgovačkim društvima s jedne strane te s druge strane mogućnosti povećanja cijena komunalnih usluga - mi dajemo prednost prodaji udjela u trgovačkim društvima i nekretnina", istaknuo je Kojić. Kaže kako žele da se prihodi povećaju prodajom nekretnina kojih je u izobilju i "stoje kao mrtvi kapital".

Od prodaje nekretnina predvidjeli su 220 milijuna kuna.

Udio u APIS-u ne smije se prodati za manje od 450 milijuna kuna

"Zagrepčanka, Gredelj, Paromlin - to je mrtvi kapital koji stoji i u koji su uloženi novci koji nisu izgubljeni - ali te nekretnine treba monetizirati", rekao je Kojić.

Također, smatra da se poslovni udio u APIS-u ne smije prodati za iznos niži od 450 milijuna kuna, te se oštro protivi da to bude 350 milijuna kuna koliko je Gradska uprava predvidjela. Podsjeća da je u to trgovačko društvo Grad Zagreb unio temeljni kapital od 288 milijuna kuna, a država samo 10.000 kuna.

Grad Zagreb sam, bez trgovačkih društva ima imovine u vrijednosti od oko 25 milijardi kuna, naglasio je Kojić.

"A Grad Zagreb s druge strane, već u ovom proračunu dobiva pomoći, vjerovali ili ne, 26 posto u strukturi cijelog proračuna. Možemo li zaključiti iz toga da je Grad Zagreb postao socijalni slučaj? Ja mislim da ne, zato što ima bogatu imovinu", poručio je Kojić.

Podsjetio je da Grad Zagreb zbog promjene zakonskog okvira na godišnjoj razini u odnosu na prethodna razdoblja gubi oko milijardu i 200 milijuna kuna. "To je neodrživo na duži rok i zato i imamo takvu situaciju s tim silnim pomoćima", ocijenio je.

Za uštede kaže da su dobro došle, ali za njega je izuzetno nedopustivo smanjenje plaća pročelnicima, a za otpuštanje zaposlenika i reorganizaciju sustava kaže da su "na dugom štapu". Kojić predlaže da treba odmah tražiti i sugerirati promjenu ili dopunu zakonskog okvira, kroz uvođenje poreza na nekretnine i uvođenje prireza na porez na dobit.

Na pitanje slaže li se s tvrdnjom novoizabranog predsjednika zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca koji je rekao da se moraju "izboriti da dobijemo natrag trg maršala Tita i da Aleksandra Zec dobije toponim u Zagrebu, ulicu ili trg", Kojić je rekao da je za to da Aleksandra Zec dobije ulicu ili trg, a o tome treba li biti trg maršala Tita ili ne, najbolje je pitati građane na referendumu, da završimo jednom zauvijek tu priču.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 17:42