Škorin pokret i mostovci nisu protiv eura, ali žele referendum o uvođenju

Vlada Andreja Plenkovića od početka mandata želi što brži ulazak Hrvatske u eurozonu, a sudeći prema procjenama agencije Fitch, koje smo objavili u jučerašnjom broju, Hrvatska bi kroz nekoliko mjeseci mogla ući u tečajni mehanizam ERM II, kolokvijalno čekaonicu za ulazak u eurozonu. Sama zamjena kune eurom neće se dogoditi još barem tri godine.

HDZ-ovi najopasniji politički konkurenti u SDP-u podržavaju put prema euru.

Prednosti članstva

- Načelno podržavamo ulazak u eurozonu. Možda je i ova kriza, koja se do prije par mjeseci nije uopće mogla predvidjeti, pokazala da su zemlje eurozone mogle računati na puno širi izbor instrumenata, prije svega financijskih, za stabilizaciju krizom pogođenih gospodarstava. To je sigurno jedna od prednosti članstva u eurozoni.

Također, ulaskom u eurozonu smanjuju se valutni rizici i transakcijski troškovi, zemlje eurozone u načelu mogu računati na niže i stabilnije kamatne stope... Dakle, to su sve stvari koje pogoduju jednoj maloj, otvorenoj i o financijskim tržištima ovisnoj ekonomiji - kaže gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić. Komentirao je i strah dijela javnosti da će trgovci iskoristiti zamjenu kune eurom i neopravdano podignuti cijene.

- Ja bih rekao da mi već sada imamo hrvatske plaće i europske cijene, tako da ne vidim prostor za neki veliki rast cijena prilikom prelaska na euro. Naravno, treba djelovati i preventivno. Recimo, prije uvođenja eura dobro bi došlo jednogodišnje razdoblje tijekom kojega bi sve cijene bile istaknute i u kunama i u eurima kako bi građani mogli sami vidjeti da li i tko točno želi profitirati s prelaska na euro - kaže Grčić. Za što brže uvođenje eura zalaže se i HNS.

- Apsolutno smo za uvođenje eura. Još donedavno bili smo stava da s uvođenjem eura ne treba srljati, no koronakriza pokazala je da bi došli do jeftinijeg financiranja da smo u ovoj situaciji bili članica eurozone, tako da apsolutno podržavamo uvođenje eura - kažu.

Most i Miroslav Škoro a priori nisu ni za niti protiv eura - traže referendum.

- Budući da Hrvatska nije iskoristila mogućnost da domaća valuta bude okosnica razvoja i instrument stabilizacije nacionalnoga gospodarstva te da dosad nije koristila sve poluge monetarne politike, smatramo da je potrebno provesti referendum građana o uvođenju eura kako bi se detaljno sagledali svi pozitivni i negativni aspekti uvođenja eura. Ne neke snažnije ekonomije u Europskoj uniji nisu uvele euro, već idu polako - stav je Domovinskog pokreta.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja kaže kako Most traži konzultacije s građanima.

Reforme u eurozoni

- Tražimo široku javnu raspravu, a nakon toga referendum o tome žele li građani kunu zamijeniti eurom. Osim toga, smatramo da Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura - kaže.

Gospodarski strateg Stranke s imenom i prezimenom Josip Budimir kaže da je Hrvatskoj načelno mjesto u eurozoni, ali da brzina samog procesa nije najvažnija stvar.

- Mislimo da je puno važnije da se unutar same eurozone dogode određene reforme koje će riješiti temeljni problem - ubrzanje razvoja manje produktivnih zemalja. Imamo, naime, situaciju da rubne zemlje eurozone poput Španjolske, Italije, Portugala i Grčke imaju problem što su prihvaćanjem zajedničke valute izgubile mehanizam kojim bi mogle ubrzano povećati produktivnost svojih ekonomija i dostići prosječnu produktivnost sjevernih članica.

Rezultat toga je negativna trgovinska bilanca i rast vanjskog duga. Ne bismo željeli da Hrvatska bude talac tog neriješenog odnosa - upozorava Budimir. Tvrdi kako su od istine jednako udaljeni i oni koji plaše građane divljenjem cijena i oni koji misle da je euro sam po sebi rješenje svih problema.

- Mislim da strah od velikog povećanja cijena nakon uvođenja eura nije osnovan. U zabludi su i svi oni koji misle da je uvođenje eura čarobna formula kojom ćemo riješiti većinu svojih gospodarskih problema. Najvažnije je hoćemo li i kada provesti strukturne reforme da bismo povećali produktivnost i konkurentnost hrvatske ekonomije - kaže Budimir.