ZAGREB - Uprava Croatia osiguranja sredinom rujna prošle godine imala je pouzdane informacije da se splitska Credo banka nalazi u ozbiljnim teškoćama.
U tom trenutku, kada su u splitskoj banci već bili upaljeni svi alarmi, Croatia osiguranje imalo je 35 milijuna kuna depozita i umjesto da hitno, dok se još moglo, povuče novac, u državnoj osiguravajućoj tvrtki ponašali su se ležerno, kao da ih se sve to ne tiče. Rezultat takvog ponašanja je 25 milijuna izgubljenih kuna.
‘Ishitrena odluka’
Da apsurd bude veći, potvrdu o brodolomu Credo banke koji je bio na pomolu u Croatia osiguranju dobili su upravo iz te splitske financijske ustanove, odakle im je 14. rujna 2011. rečeno da bi povlačenje novca, ili kako su to rekli - ishitrene odluke Croatia osiguranja - toj banci moglo stvoriti “određene neplanirane radnje u likvidnosti”.
No, umjesto da hitno spase svoj novac, iz Croatia osiguranja će, tjedan dana kasnije, 21. rujna, obavijestiti Credo banku da će do kraja rujna povući, odnosno “prijevremeno razročiti” tek 10 milijun kuna, odnosno manje od trećine novca koji su tada držali u toj visokorizičnoj banci.
Potpuno ležerno, kao da je sve u najboljem redu, i kao da im je novac deponiran u najsigurnijoj švicarskoj banci, iz Croatia osiguranja obavještavaju Šimu Luketina, predsjednika, i Matu Mišića, člana Uprave Credo banke, da bi “eventualno prijevremeno povlačenje ostalog iznosa oročenih sredstava” moglo uslijediti tek ako bi izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za rujan bilo nepovoljno za Credo banku.
Potpuno svjesni
Pa i tada, dogodi li se to, iz Croatia osiguranja umirujuće poručuju poslovnom partneru, Credo banci, da će to učiniti tek “uz pravovremenu najavu mogućeg razročenja”, i to, kako su naglasili, u duhu “dobre poslovne suradnje”, pazeći “da ne bi stvorili dodatne probleme u likvidnosti banke”. Uprava državne tvrtke Croatia osiguranja takvim se ponašanjem više brinula o interesima i stabilnosti privatne Credo banke nego o vlastitom novcu.
Da su u Croatia osiguranju bili potpuno svjesni u kakvom se stanju nalazi Credo banka i da su znali kako je njihov ulog od 35 milijuna kuna ozbiljno ugrožen, vidljivo je i iz spomenutog pisma. Marin Palada, direktor financija i korporativnih ulaganja Croatia osiguranja, koji je na tu funkciju došao u prosincu 2009., neposredno prije smjene tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića, u pismu Šimi Luketinu od 21. rujna kaže: “Kako Credo banka d.d. ne zadovoljava osnovna zakonska ograničenja o minimalnoj stopi adekvatnosti jamstvenog kapitala za kreditne institucije u Hrvatskoj kao ni interno ograničenje Uprave Društva, u obvezi smo prijevremeno povući oročena sredstva u obliku depozita u Credo banci”.
Istekla oročenja
Iako u Croatia osiguranju znaju da njihov partner već naveliko tone, oni povlače tek 10 od 35 milijuna kuna, svjesni da krše ne samo zakon već i vlastite, interne propise. Pitanje je bi li se Uprava Croatia osiguranja ponašala jednako ležerno da se na računima Credo banke nalazio njihov privatni novac, a ne novac državne tvrtke.
Sve do 1. kolovoza 2011. Croatia osiguranje u Credo banci imalo je 50 milijuna kuna. Toga dana isteklo je oročenje jednog od depozita Croatia osiguranja, u visini od 10 milijuna kuna, a 5. rujna i depozit od 5 milijuna kuna. Četiri dana prije toga, 1. rujna 2011. - dok je državna osiguravajuća tvrtka na računima Splitske banke imala još 40 milijuna kuna - u prostorijama Croatia osiguranja, u Miramarskoj 22, održan je sastanak predstavnika uprava dvaju poslovnih partnera. Razlog: problemi s adekvatnošću kapitala Credo banke.