Nakon što je Vlada prošlog četvrtka predstavila nove uredbe o koeficijentima za državne i javne službe, prema kojima će svim zaposlenima u javnom i državnom sektoru rasti plaće, krenuo je val nezadovoljstva u mnogim sindikatima koji smatraju kako je riječ tek o kozmetičkim promjenama.
Ovom su reformom, kako je to elaborirao ministar Ivan Malenica, spojena radna mjesta iste ili slične složenosti te je njihov broj smanjen s 1575 na 862 u državnim službama, odnosno s 965 na 400 u javnim službama. Povećanje koeficijenata ide u smjeru povećanja 13,5 posto.
Sindikati smatraju kako su "donesene tek minimalne, kozmetičke promjene u odnosu na koeficijente koji su Sindikatu pokazani krajem prošle godine".
Određivanje koeficijenta osobito je kompleksno kada je riječ o zdravstvenom sustavu.
“Što je s ovom uredbom loše? Gotovo sve. Koliko god povećanje neto plaće bilo, ono ne prati inflaciju i ne uzima u obzir sve ono što je prije oduzeto ili nije priznato”, piše u priopćenju Hrvatskog sindikata hitne medicine koje je potpisao njegov predsjednika Danijel Šota. Tvrdi i da će u "skladu sa Zakonom sudjelovati u štrajku sve dok ne ostvare prava koja im pripadaju".
Prosječno povećanje koeficijenata za radna mjesta u državnoj službi prema ovoj reformi iznosi 35 posto.
"Socijalni radnik ili ekonomist ima gotovo dvostruko veću plaću od profesora doktora kirurga ili internista samo zato što je politički, iako nesposoban, uhljebljen na to mjesto? To su ti isti zbog kojih su bolnice, zavodi ili domovi zdravlja u teškim minusima ili tužbama?", navodi se u priopćenju.
Tvrde kako neće pristati na "sramotni prijedlog" koji "vrijeđa dostojanstvo i poziv, vrijeđa svu žrtvu jedne službe koja je na prvoj crti zdravstva". Poručuju i da će u skladu sa zakonom sudjelovati u štrajku sve dok ne ostvare prava koja im pripadaju.
"Vozač Hitne ima koeficijent 1,6, a turistički vodič 1,7? Fotograf 1,55, a viši fotograf 1,77? Ili mornar i vozač saniteta imaju isti koeficijent?", pitaju se iz Sindikata hitne medicine.
Nezadovoljni su i sindikati znanosti. Smatraju kako su donesene tek "minimalne, kozmetičke promjene u odnosu na koeficijente koji su Sindikatu predstavljeni krajem prošle godine" te kako se ovim činom "srozava društvena pozicija zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju".
- Vlada je koeficijente za obračun plaća odredila samovoljno i štetno za sustav. Očekujem kako da će uzeti u obzir primjedbe da se isprave nepravde i nelogičnosti - rekao je glavni tajnik Matija Kroflin i dodao da usporedba koeficijenata unutar javnih i državnih službi jasno pokazuje da je Vlada narušila ključno načelo o jednakoj plaći za jednak rad.
Spomenuo je i problem sužavanja raspona plaća znanstveno-nastavnih i znanstvenih radnih mjesta jer se time umanjuje motivacija mladih da se bave znanošću. Ocijenio je da je Vlada nastavna mjesta predavača ponizila i degradirala ih unutar sustava, ali i u odnosu na druge javne službe.
Treba obratiti pažnju i na nezadovoljavajući status IT stručnjaka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, pogotovo kada ih se usporedi s kolegama u drugim državnim i javnim službama. Očekujem i probleme s koeficijentima nenastavnog i neznanstvenog osoblja - poručio je Kroflin.
Upozorio je i na to da su u nepovoljan položaj dovedeni stručni suradnici i leksikografi na fakultetima i u institutima, dok koeficijenti knjižničara nisu uopće navedeni.
Rasponi plaća u sustavu su zbijeni, između asistenta i redovitog profesora u trajnom zvanju s 1:3, smanjen je na 1:2,5, nastavlja se kontrakcija sustava i urušavanje karijernih perspektiva i bit će jako teško zadržati ljude u sustavu ako ne vide perspektive - naglašava, pak, predsjednik Velikog vijeća Sindikata Predrag Marković.
Sindikati su dobili cjelovitu verziju uredbe i imaju 15-dnevni rok za očitovanje, nakon čega bi Vlada trebala donijeti uredbe.