‘HITNO IH PROVEDITE!‘

Šest ključnih zahtjeva roditelja njegovatelja: Pravo na bolovanje i osobni asistent za sve ili kreće masovni prosvjed

Roditelji njegovatelji realizaciju zahtjeva očekuju do Nove godine, kad u punom opsegu stupa na snagu Zakon o osobnoj asistenciji

Suzana Rešetar, predsjednica udruge Sjena

 Damjan Tadic/Cropix

Roditelji njegovatelji i njegovatelji, koji 24 sata dnevno brinu o članovima obitelji s najtežim oštećenjima i najvišim stupnjem invaliditeta, istaknuli su šest zahtjeva čiju provedbu zahtijevaju od nadležnog Ministarstva socijalne politike. Ako ne dođe do njihove realizacije, najavljuju masovni prosvjed nakon Nove godine.

Dvanaest potresnih priča roditelja njegovatelja pročitajte OVDJE

S Novom godinom, naime, u punom opsegu na snagu stupa Zakon o osobnoj asistenciji, prema kojem će velik broj osoba s invaliditetom o kojima se brinu roditelji njegovatelji ili njegovatelji ostati bez osobnog asistenta.

- Naš je prvi zahtjev osiguravanje osobnog asistenta svim osobama s invalididtetom bez obzira na to imaju li njegovatelja ili ne. Osobni asistent je pravo tih osoba, a ne pravo roditelja, kako to Ministarstvo shvaća. Asistent je jamac samostalnosti, neovisnog življenja i uključivanja osobe s invaliditetom u zajednicu, a ne čuvanje djeteta dok roditelj ide zubaru. Za to bi trebale služiti druge socijalne usluge - kaže Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena.

Novi vid diskriminacije

Asistenta bi, prema Zakonu, imale pravo samo one njegovane osobe koje žive u jednoroditeljskoj obitelji, dvočlanom kućanstvu ili one kojima drugi roditelj izbiva od kuće šest ili više mjeseci godišnje (na primjer, pomorci), zbog čega dio roditelja odgojitelja ozbiljno razmatra opciju fiktivnih razvoda.

- Ponavljam, to je pravo osobe s invaliditetom, a ne roditelja te to pravo ne može ovisiti o tome koliko pomoći roditelj njegovatelj ima ili nema u vlastitom kućanstvu. Nedopustivo je da se Zakonom kažnjavaju djeca s invaliditetom čiji su roditelji u braku, ovo je novi vid diskriminacije za koji je bila doista potrebna osobita domišljatost - kaže Suzana Rešetar.

Njihov drugi zahtjev odnosi se na ostvarivanje pomoći oko skrbi nad djetetom ili drugim članom obitelji s invaliditetom dok je njegovatelj bolestan. Pravo na bolovanje - kao i pravo na godišnji odmor! - propisano je Zakonom o socijalnoj skrbi, no u praksi ono ne postoji jer sustav nema ni stručne pomoći koja bi dolazila u domove osoba s invaliditetom dok je roditelj bolestan niti mjesta u ustanovama za privremeni smještaj.

- Ovo je nasušna potreba i mora se provesti hitno, imamo njegovatelje s karcinomima koji ne mogu na operaciju jer nemaju kome ostaviti dijete - upozorava Rešetar. Na to se naslanja treći zahtjev - obavezna i kontinuirana psihološka podrška roditeljima i njegovateljima, od dana postavljanja dijagnoze ili nastanka invaliditeta.

Čista diskriminacija

- Ona u sustavu ne postoji, a zbog odredbe da njegovatelji mogu ostati bez statusa ako nisu psihofizički sposobni, roditelji ne traže ni ono što bi mogli ostvariti. Smatramo da bi u svakom obiteljskom centru morala postojati osoba educirana za tu vrstu pomoći - kaže Rešetar.

Četvrti zahtjev je proširenje prava na zadržavanje naknade i statusa 10 mjeseci nakon smrti osobe koju su njegovali: prema sadašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi, to pravo imaju samo roditelji, a ne i njegovatelji koji brinu o drugim članovima obitelji.

- To je čista diskriminacija te smo za ovu odredbu, kao i za Zakon o osobnoj asistenciji, zatražili ocjenu ustavnosti - ističe Rešetar. Peti je zahtjev usklađivanje osnovice za izračun naknade - koja iznosi 663 eura i u rangu je minimalca - s rastom prosječnih plaća i inflacijom, a šesti širenje dostupnih socijalnih usluga.

Tijekom bolesti roditelja dijete treba imati skrb u vlastitom domu

Iako zakonsko rješenje predviđa smještaj za osobu s invaliditetom, roditelji u stvarnosti teško realiziraju tu mogućnost, ističe zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić.

- Zapreka je u realizaciji ovih prava teško pronalaženje smještaja za potrebno razdoblje, s obzirom na to da su domovi uglavnom puni, s dugim listama čekanja. S druge strane, roditelji uglavnom ne žele dok su na bolovanju svoje dijete smještati u ustanovu.

Prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom vezano uz ovaj problem je da se zakonskim putem uredi mogućnost da tijekom nesposobnosti roditelja o djetetu brine uz naknadu druga osoba kako dijete ne bi moralo zbog bolesti roditelja napuštati svoj dom.

Isto tako, smatramo da svaki dom za smještaj treba imati nekoliko slobodnih kreveta za hitan prijem i smještaj korisnika zbog navedene situacije, ali i zbog drugih izvanrednih životnih situacija - ističe Jurišić. Dodaje da je u sustavu socijalne skrbi uočljiv nedostatak stručnjaka, posebno onih uključenih u pružanje rane intervencije i psihosocijalne podrške.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. studeni 2024 22:35