Seminar o zločinima iz mržnje: ‘Republika Hrvatska ima učinkovit mehanizam praćenja‘

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH u suradnji s Pravosudnom akademijom održao je u utorak u Vukovaru završni seminar s temom "Zločini iz mržnje“ uz poruku da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen učinkovit mehanizam praćenja toga kaznenog djela.

"Zločini iz mržnje i govor mržnje su rijetko u sudskoj praksi, a tome je više razloga. Jedan od njih je i što se takva kaznena djela rijetko prijavljuju", rekla je sutkinja Dijana Rizvić s Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu, ističući kako je zato važno govoriti o postupcima i pravilnim procedurama postupanja u slučaju evidentiranja zločina iz mržnje.

Po njezinim riječima, žrtve takvih djela obično su pripadnici manjinskih ili seksualnih skupina u društvu. Spominjući raširenost govora mržnje na internetu i društvenim mrežama, Rizvić je uputila na istraživanje pučke pravobraniteljice u kojemu mladi čak 93 posto sadržaja percipiraju kao govor mržnje.

Također je rečeno da je u 2019. godine MUP zabilježio 51 slučaj zločina iz mržnje, mjerodavna državna odvjetništva postupala su u 117 predmeta (uključujući predmete prenesene iz prošlog razdoblja), doneseno je 10 pravomoćnih osuđujućih presuda, evidentirano je 48 prekršajnih djela i doneseno je 11 pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku.

U 2020. evidentirano je 87 slučajeva zločina iz mržnje, mjerodavna državna odvjetništva postupala su u 138 predmeta (uključujući predmete prenesene iz prošlog razdoblja), doneseno je 18 pravomoćnih osuđujućih presuda, zabilježena su tri prekršajna djela i doneseno je osam pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku.

Podatci za 2021. prikupljeni su na temelju novog protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje iz 2021. te se trenutačno obrađuju, rečeno je.

Seminar je bio namijenjen kaznenim i prekršajnim sucima i savjetnicima općinskih i županijskih sudova, zamjenicima i državnoodvjetničkim savjetnicima kaznenog odjela županijske i općinske razine, policijskim službenicima te organizacijama civilnog društva, a provodio se u sklopu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022.