INTERVJU

ŠEF UPRAVE HRVATSKIH VODA ‘Poplave su prirodna pojava. Za obranu smo učinili dosta'

Pogađaju ga kritike da nije dovoljno učinio i priznaje da 2 milijarde godišnje nisu dostatne za obranu od poplava
 Tomaš/CROPIX

Ljut je, revoltiran, krivo mu je što ga se napada. Na trenutke se žestoko obruši na medije, pa na stanovnike poplavljenih područija koji javno kritiziraju Hrvatske vode. No, već slijedeći trenutak se smiri, nasmije, pa kaže da mora obraniti 800 zaposlenika Hrvatskih voda.

"Ako neću ja, tko će?", započinje razgovor Ivica Plišić, šef Hrvatskih voda. Jučer je u zagrebačkom uredu primao novinare, televizije, pomalo mu se sve to ne radi jer, kaže, ima posla na terenu. Skoro svaki dan je, tvrdi, kao i sami zaposlenici Hrvatskih voda, u ugroženim zonama. Ni ne zna koliko je sve dana i noći ove godine proveo na poplavljenim područijima.

Jer je u izvanrednom stanju obrane od poplava, upravo je Ivica Plišić, šef Hrvatskih voda, kako kaže, general.

"U toj akciji na snazi je vojna hijerarhija, i u njoj sam ja general", govori dok sjedimo u uredu. Taj riječki SDP-ovac od 2005. godine živi u Zagrebu. Struku je, kaže, stavio ispred politike, pa je dok su SDP drmale svađe između bivšeg ministra Slavka Linića i premijera Zorana Milanovića, obilazio poplavljena područija. "A šta sad?!", dobacuje Plišić kojeg, čini se, stranačka prepucavanja previše ne uznemiravaju. Ali i s poplavama se nosi prilično smireno. Ponavlja da je sve to dio njegovog posla: danas su poplave, sutra suše... Na stolu ispred njega raširen je Jutarnji list, članak pod naslovom "Zašto Hrvatske vode na brane od poplava", taj ga je, kaže, posebno pogodio.

"Nije istina da imamo četiri milijarde kuna budžeta, nije istina da...Zašto nas toliko napadate?", pita Plišić.

"Ali ne napada vas Jutarnji list, nego stanovnici poplavljenih područija, stručnjaci...?.

"Ne, vi prenosite samo one koji nas kritiziraju, a one koji znaju da su poplave prirodna pojava ne prenosite", ljuti se Plišić.

Kolikim proračunom raspolažu Hrvatske vode?

- Naš godišnji prihod iznosi ukupno dvije milijarde kuna, i to je iznos za ukupno vodno gospodarstvo. Od toga za izgradnju sustava za obranu od poplava imamo 130 milijuna kuna, a za održavanje toga sustava 600 milijuna kuna. Spomenimo pritom da mi u Hrvatskoji imamo 32 tisuće kilometara vodotoka prvog i drugog reda kojima upravljaju Hrvatske vode, a to je više nego što imamo državnih cesta. I sve to održavamo sa 600 milijuna kuna. Do 2023. godne u komunalni dio vodnog gospodarstva potrebno je investirati oko 30 milijardi kuna, jer svako naselje sa više od 50 stanovnika morati će imati zdravstveno ispravnu pitku vodu, a svako naselje sa više od 2000 stanovnika izgrađen kanalizacijski sustav sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Do 70 posto ovih sredstava osigurat će se kroz europski fond jer je tako ispregovarano u pristupnim pregovorima sa EU. Tim sredstvima će upravljali lokalna samouprava, jer je riječ o vodovodima i kanalizacijama, a ne projektima obrane od poplava. Evo sad, primjerice, imamo projekte u Osijeku i Poreču, i u tim slučajevima lokalna samouprava raspisuje natječaj, i sve ide poreko njih, mi smo samo agencija koja je od EU komisije dobila akreditaciju da kontroliramo te projekte, provjeravamo koliko je novaca potrebno, kako se ulaže.

Kakvim bi ocijenili naš sustav obrane od poplava?

- Sustav obrane od poplava kakav danas imamo intenzivnije se razvijao od poplave Zagreba 1964. godine, i on je dobar. Kada su u pitanju ovakve ekstremne oborine, kada u kratkom vremenu na jednom manjem slivu padne između 70-100 mm kiše niti jedan sustav obrane od poplave ne može prihvatiti ogromne količine vode koje se sliju u vodotoke. Sustav je projektiran na stogodišnje velike vode. Na karlovačkom području učinjen je maksimum sa sustavom koji postoji na Kupi i Korani, i to nadvišenjem kritičnih mjesta na nasipima. Na žalost, sustav na karlovačkom području nije završen, pa postoje naselja kao što je Mekušje, Logorište, Zamršje, gdje nije izgrađen nasip, pa niti obrana od poplava nije mogla biti uspješno provedena u ovakvim uvjetima ekstremnih oborina. O tome nitko ne piše, a osobno mi je krivo jer se napada ljude koji su zaista puno napravili i u pripremi obrane, pa i u samoj obrani od poplava. Jer radnike Hrvatskih voda nema tko obraniti, a uloženi su ogromni napori te se osjećam prozvanim. Razumijem ljude iz poplavljenih područija da su revoltirani, ali mediji objave jednog koji je ljut, a drugog koji zna da je pala ogromna kiša i da Hrvatske vode nisu mogle ništa više pomoći, ne objave.

Jeste danas sretni jer je ipak izašlo sunce?

- A i jesam, i nisam, obrana od poplava je naš posao, ali isto tako 2012. godine bili smo prozivani zbog suše. No, sve je to naš posao, stalno pratimo prognoze DHMZ, no najtočnije prognoze su one unutar 24 sata, ali za oborine nikad ne znate gdje će točno padati. To se mijenja svaki dan, iz dana u dan. Ali ove godine je teško jer su pale velike oborine u Hrvatskoj, i ovo je treći veliki vodostaj u ovoj godini. S obzirom da sam glavni rukovoditelj obrane od poplave prema Državnom planu obrane od poplava konstantno sam prisutan u samoj provedbi na terenu.

Gdje ste imali najviše posla?

- Teško je reći jer naime kompletno cijela dužina vodotoka se od proglašenja pripremnog stanja nadalje redovno nadgledava, a nastupanjem izvanrednih mjera obrane od poplave nastupa konstantno prisustvovanje na samom nasipu. S obzirom da se u ovom vodnom valu na karlovačkom području, pa preko Siska do Županje i nizvodno nadgledava i pregledava 850 kilometara vodotoka možemo reći da je problema bilo na otprilike 20 kilometara nasipa na različitim mjestima i nije došlo do izlijevanja rijeka na naselja koja su branjena nasipima. Možemo reći da su za sada hidrotehnički objekti izdržali povijesne maksimume Kupe i Korane.

A sustav obrane od poplava u Karlovcu?

- Sustav obrane od poplava tamo nije dovršen, gradio se prije 90-tih, ali nije sve napravljeno. A nasip na ušću Korane u Kupu se dugo gradi, i to u etapma jer se nisu mogli riješiti imovinsko-pravni odnosi, ljudi su iz Mekušja su digli cijenu zemljišta, pa će nas otkup zemlje doći više od samog nasipa.

Koliko je ljudi angažirano na obranama od poplava?

- Iz Hrvatskih voda angažirano je 300-tinjak inženjera na izravnoj obrani od poplave i oni su u smjenama fizički prisutni na hidrotehničkim objektima. Uz nas, a s ozbirom da je proglašeno izvanredno stanje, angažirane su i licencirane tvrtke sa tih područja koje su ugovorom vezane za sudjelovanje u obrani od poplava. Također zbog izvanrednog stanja sudjeluje i civilna zaštita, vatrogasci, Hrvatska vojska, a i sami građani. No, cijelim sustavom obrane od poplava prema Državnom planu rukovode Hrvatske vode.

Prema prognozama koliko ćete ove godine za to izdvojiti? I kolike će biti štete na vašoj infrastrukturi?

- Pa ukupno za ovu godinu na aktivnu obranu od poplava potrošit ćemo negdje oko 50 milijuna kuna. Štete na objektima procjenit ćemo po povlaćenju velikih voda, ono što moramo hitno sanirati sanirat ćemo odmah a ono što ne biti će sanirano čim to vremenski uvjeti za izvođenje radova dozvole.

Koliko ste često na terenu?

- Stalno sam na terenu, i danju, i noću, pa i sad bi bio da niste vi trebali doći. Veljaču sam cijelu proveo na teretnu, spavalo se tamo, nema vikenda, noći, kad je izvanredno stanje obrane od poplava, jer na nasipima su naši ljudi koji kad vide da zemlja trusi na nasipu moraju odmah raditi, pa na savskom nasipu u Slavonskom Brodu u prošlom vodnom valu Save u svibnju napravilo se 50 kontra bunara, na 50 mjesta, a za svaki bunar je potrebno 300 vreća zemlje.

Kakvu suradnju imate s lokalnom zajednicom?

- Nemamo problema s lokalnom zajednicom, odnosi su jako dobri, i na terenu. Inače se sve radi po planu, to što je palo previše kiše, to je druga stvar. Mi stalno gradimo imamo trenutno 500 milijuna kuna ugovorenih radova za izvođenje objekata obrane od poplava, projekata imamo, ali problem je što se može raditi samo preko ljeta, ali ne ako pada kiša kao ovo ljeto. Međutim, isto tako Europska unija neće nam odobravati projekte za izgradnju sustava obrane od poplava koji nisu isplativi jer je negdje, prema europskim stajalištima isplativije podmiriti štetu nego graditi sustave za obranu od poplava te ćemo za svaki projekt kandidiran za financiranje iz EU morati dokazati da bi štete bile veće od troškova izgradnje sustava. U slučaju da EU ne želi financirati morat ćemo kompletne iznose za financiranje izgradnje obrane od poplava na takvim područjima podmiriti sami.

Želite li nešto poručiti stanovnicima poplavljenih područija?

- Nisam političar i govornik, pa ću to reći vrlo jednostavno: Hrvatske vode su sustavom obrane od poplave koje imaju na upravljanju i koji je izgrađen upravljale da bude što manje problema lokalnom stanovništvu, što manje štete na kućama i gospodarskim objektima i da ne bude ljudskih žrtava. Bilo je problema jer su pale ogromne kiše, no ovakvi veliki lokalni pljuskovovi nisu zabilježeni od 1987. godine prema DHMZ-u. Poplave kao prirodne pojave su uvijek moguće, možemo samo raditi na smanjenju rizika od poplava, a time ujedno i na minimaliziranju šteta od poplava, no na žalost poplava će uvijek biti.

Poduzetnici bi sami trebali čistiti odvodne kanale

Što je s čišćenjem kanala, neki poljoprivredinici tvrde da Hrvatske vode ne čiste redovito kanale, je li to istina?

- Poljoprivrednici bi sami trebali čistiti te kanale kad već o njima govorimo, država je u posljednjih destak godina potrošila oko milijardu kuna na čišćenje tih kanala i očišćeno je oko 50 posto tih kanala, a ostalih 50 nije. Uređene kanale trebale su preuzeti županije na upravljanje i uvesti naknadu za održavanje tih kanala, no nisu to učinile. Onda se pojavi jedan malinar koji ne očisti sam i nikome ne kaže da mu ga treba očistiti, pa nastane skandal. I malinar je zahtjev za čišćenjem kanala poslao 29. travanja i kanal mu je u kolovozu očišćen, a zašto dopis nije poslao u veljači kad je plivao? No, čujem da urod malina ionako nije bio dobar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 19:17