VLADIMIR KRISTIJAN

ŠEF HBOR-a NA ODLASKU PREKINUO ŠUTNJU 'Tražio sam urednu naplatu kredita HBOR-a, tu smo se ja i Vlada razišli'

S ministrima se nisam sukobio. Bilo je samo razlika u mišljenjima, a razišli smo se konceptualno
 Darko Tomaš/CROPIX

Samo devet mjeseci od dolaska na čelo HBOR-a Vladimir Kristijan odlazi iz te državne financijske institucije. Kada je u medijima najavljen njegov odlazak, Kristijan nije htio javno istupati. Dosadašnju šutnju prekida intervjuom Jutarnjem, u kojem govori o razlozima odlaska i daljnjim poslovnim planovima.

Zašto odlazite iz HBOR-a?

- Odlazim svojevoljno i na vlastitu inicijativu, ponajprije zbog različitih pogleda, u odnosu na vlasnika, na ukupnu poslovnu politiku i strategiju daljnjeg razvoja i djelovanja HBOR-a. To su ključni razlozi mog odlaska koji su se intenzivirali posljednjih mjeseci. Zaključio sam da bi bilo korektno i prema poslodavcu i prema meni da svatko krene svojim putem. Zato sam zatražio razrješenje.

Koje su bile glavne točke spoticanja između vas i države kao vlasnika?

- Kod koncepcije daljnjeg razvoja to su, među ostalim, bili kriteriji kreditiranja i pristup financiranju tvrtki u restrukturiranju. Bitno je da sam shvatio da se moj koncept HBOR-a znatno razlikuje od koncepta vlasnika.

Mnogi u Vladi opisuju vas kao ‘tvrdog austrijskog bankara’. Stječe se dojam da je Vlada u izbornoj godini sklona tome da se novac iz HBOR-a poduzetnicima daje šakom i kapom, a vi imate malo konzervativniji pristup?

- Ključno je da se moj koncept rada zasniva na bankabilnosti poslovanja i mogućnostima uredne naplate kredita. Naravno da razvojni koncept bankarstva u sebi nosi određenu dozu fleksibilnosti i mekše kreditne politike, kao i znatno veću fleksibilnost nego u poslovnim bankama. Ja to ne osporavam, financiranje tvrtki u Hrvatskoj preko razvojne banke svakako treba biti fleksibilnije i dostupnije poduzetništvu.

Kad je riječ o mojoj konzervativnosti, to nikako ne stoji. U prvih šest mjeseci prošle godine - dakle, prije nego što sam došao u HBOR - odbijeno je 37 zahtjeva za kreditiranje, ukupne vrijednosti 148 milijuna kuna, a u drugoj polovici godine, kad sam već bio na čelu HBOR-a, odbijeno je 18 zahtjeva u iznosu od 114 milijuna kuna. Ne stoje ni tvrdnje o odbijanju zahtjeva za financiranje iz fondova EU. U prvih šest mjeseci 2014. odbijeno je 8,8 posto takvih zahtjeva, a u drugih šest mjeseci 6,9 posto. Dakle, opet manje nego prije mojeg mandata u HBOR-u.

Jeste li se sukobili s ministrima?

- Nije bilo nikakvih sukoba. Postojale su isključivo razlike u mišljenjima. Konceptualno smo se razišli.

Karijeru ćete nastaviti u HPB-u?

- Ne. To je bila jedna od ponuda, ali odlučio sam karijeru nastaviti u privatnom sektoru. Imam nekoliko ponuda.

Zašto ne u HPB-u? U Vladi su ozbiljno računali na vaš dolazak u tu banku?

- To je bila jedna opcija, ali budućnost ipak vidim u drugom smjeru. O ponudama još ne bih, trebam ih razmotriti.

Ipak, moglo bi se reći da HBOR nije uspio u prerastranju u izvoznu banku ili venture capital fond, što se već godinama najavljuje?

- Na tome još treba poraditi i ponuditi nove proizvode u dijelu financiranja izvoza s direktnim rizikom i financiranja kupaca, a za to trebaju i specijalistička znanja u sustavu. Što se tiče fonda, razmatra se opcija osnivanja mezanin i equity fonda. Na Upravi i NO-u je da definiraju razvoj toga projekta ili uvođenje drugih mogućnosti.

Treba se aktivnije financirati izvoz

Kakve su vaše preporuke nasljedniku u HBOR-u?

- Vjerujem da će moj nasljednik najbolje znati što treba napraviti. HBOR bi se trebao aktivnije uključiti u financiranje izvoza i restrukturiranje tvrtki u funkciji novih investicija te financiranje obrtnog kapitala, izravno ili u podjeli rizika s poslovnim bankama. Tu još ima puno posla. HBOR ostavljam u dobrom stanju i jako sam zadovoljan učinjenim. U prva dva mjeseca ove godine HBOR je odobrio ukupno 711 milijuna kuna plasmana, što uključuje i ‘prolongate’ postojećih kredita, a lani je u istom razdoblju odobreno 470 milijuna kuna. Ako se gledaju samo odobrenja novih kredita, u prva dva mjeseca 2015. odobreno je 569 milijuna kuna, dok je lani u istom razdoblju odobreno novih kredita u iznosu od 208 milijuna kuna. Treba reći i da je HBOR u 2014. poslovao s neto dobiti od 168 milijuna kuna. U svakom slučaju, to su pozitivni trendovi i dobar temelj za kvalitetne rezultate u ovoj godini.

Vlada i formalno predložila Kristijanovo razrješenje

Vlada je u srijedu na zatvorenom dijelu sjednice donijela zaključak kojim se Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak predlaže, na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, opoziv dosadašnjeg predsjednika Kristijana te imenovanje Dušana Tomaševića na tu dužnost. (JL)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:06