Nema nikakvih tajnih ugovora, nisam nikome pogodovao i ne plašim se istrage DORH-a - tvrdi Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša. Müller je uz ministra Mihaela Zmajlovića zadnjih dana najprozivanija osoba zbog preseljenja Ministarstva i pripadajućih mu institucija u luksuzni ZagrebTower. I dok se ministar, kojeg su novinari uhvatili u laži jer je iznosio različite podatke, izgubio u brojkama pokušavajući opravdati preseljenje, Müller tvrdi da je došlo do nesporazuma zbog podataka koji su parcijalno izlazili u javnost.
- Svi podaci koje je iznio ministar Zmajlović potpuno su točni. Ljudi možda ne razumiju kada se govori o proračunu i izvanproračunskim tijelima. Proračun RH bio je jedna od primarnih stvari kad se prije puno godina razmišljalo o presljenju. A prije godinu i pol Ministarstvo je krenulo u akciju prikupljanja ponuda i pregovora s Državnim uredom za upravljanje imovinom oko nalaženja adekvatnog prostora u državnom vlasništvu. Bilo je nekoliko glavnih razloga zašto to radimo - prvo, htjelo se 11 lokacija objediniti na jednu, zatim se nastojalo smanjiti trošak državnom proračunu i, treće, želi se povećati učinkovitost. I tu je došlo do nesporazuma. U proračun spadaju Ministarstvo, Agencija za zaštitu okoliša i Državni zavod za zaštitu prirode i oni se iz njega financiraju, dok je Fond za zaštitu okoliša izvanproračunsko tijelo. Mi se ne finaciramo iz proračuna već je princip da onaj koji zagađuje okoliš plaća naknadu - kaže Müller.
I te naknade opet plaćaju građani, primjerice, plaćam vam naknadu za auto?
- Obveznici prema Fondu su većim dijelom tvrtke, industrija i oni koji zagađuju okoliš, a samo manjim dijelom građani. Građani plaćaju ako zagađuju. Vi plaćate 82 kune za auto, a kad budete kupili električni auto, onda ćete plaćati nula kuna. Ali, ako nemate auto, nećete Fondu plaćati ništa. Kriteriji kako Fond dolazi do naknada je u tome da onečišćivač plaća. U cijelom svijetu je tako.
Svejedno je riječ o javnoj instituciji, ne može se na Fond gledati potpuno odvojeno od te priče?
- Mi imamo javnu ovlast da naplatimo tu naknadu, ali nismo na proračunu RH. Što se tiče Fonda, nama je bilo bitno da svi odemo na jednu lokaciju da možemo normalno biti učinkovitiji. Bilo je bitno i koliko će se potrošiti. Fond jako puno prihoduje, ali i rashoduje jer je to naša uloga, da sufinanciramo projekte i potičemo investicije. Mi ćemo potrošiti 8,5 miljuna kuna za sve kad se preselimo u ZagrebTower. Priča se o tajnim ugovorima, ali nemamo apsolutno nikakve tajne. Dijelovi ugovora su tajni na zahtjev ZagrebTowera. Mi smo, vjerujte mi, sve ugovorili po povoljnim uvjetima.
Zašto bi i dijelovi ugovora bili tajni kad ste vi javna institucija i sve što sklapate ne smije biti poslovna tajna?
- Slažem se s vama i sve naše brojke ćete moći vidjeti. Mi objavljujemo sve, naše knjigovodstvo i računovodstvo je dostupno, isto kao proračunsko. U svakoj godini možete vidjeti koliko je Fond potrošio na najam, grijanje i slično jer dajemo izvješća. Ne možemo to zatajiti kad je naša obaveza da to objavljujemo.
Dobro, ako nema tajne, koliko je Fond točno plaćao do sada, a koliko će plaćati kad se preselite u ZagrebTower?
- Troškovi Fonda sada iznose 5,5 milijuna kuna. Od toga je najam 1,3 milijuna kuna, režije i svi troškovi održavanja 3,5 milijuna kuna, a troškovi telefona i interneta 716.000 kuna. Nakon preseljenja ćemo sa svim plaćati 8,5 milijuna kuna uključujući PDV. Od toga je najam 5,2 milijuna kuna, režije 2,7 milijuna, a troškovi telefona i interneta 585.800 kuna. Ukupno Fond i sva resorna tijela koja se financiraju iz proračuna RH, sada plaćamo 15,49 milijuna, a s preseljenjem to će iznositi 14,85 milijuna kuna, što znači da je ukupna ušteda četiri posto.
Možemo li vidjeti taj ugovor?
- Taj ugovor ima klauzulu tajnosti jer je ZagrebTower tražio da se pojedinosti ne iznose u javnost. Njima kao privatnoj tvrtki to je normalna stavka. Mi tu kao najmoprimac ne možemo utjecati na njihova poslovna pravila, ali sve su brojke koje se tiču javnog novca su dostupne.
Ali, mogli ste odbiti potpisati takav ugovor?
- Zato vam govorim cijene, iako se to ZagrebToweru neće svidjeti. Ni ministar ni ja nemamo tajni. Ne skrivamo ništa. Naše će cijene biti proknjižene i vidljive u svim dokumentima.Ništa nije sporno.
Vi ste radili u tvrtkama Porr Hrvatska i Stipić grupi koje su gradile ZagrebTower, a sada se tamo selite. U javnosti se već spekulira o mogućem pogodovanju?
- Nikome nisam pogodovao. Porr Hrvatska, gdje sam bio jedan od tri direktora, gradio je ZagrebTower, a Porr Austrija, s još jednom hrvatskom firmom i bankom, bio je investitor. Hrvatska ispostava bila je glavni izvođač i mi smo taj objekt počeli raditi 2005., a uselili 2006. Dakle, prošlo je osam godina od kada sam radio u toj tvrtki kao zaposlenik. Nisam bio vlasnik, ta priča ne pije vodu. Ja sam 25 godina bio u graditeljstvu. Samo u zadnjih 15 godina sudjelovao sam u gradnji trideset objekata uredske namjene samo u Zagrebu. Da li to sad znači da ja nikada s tim ljudima ne smijem sklopiti nikakav ugovor? To mi je malo apsurdno.
No, morate priznati da vaš angažman u tim tvrtkama, pa prijateljstvo s ministrom i skupo preseljenje, ipak baca drugačije svjetlo na to preseljenje.
- Slažem se s vama. S ministrom surađujem, nismo prijatelji i ne družimo se privatno. Slažem se da se, kad se čovjek potrudi, iz svega mogu složiti određene konstrukcije. No, kažem jasno, gradio sam u nekoj formi 30 objekata i da se preselimo u bilo koji od njih, mislim da bi stav bio isti. Zato nemam problem to objašnjavati. Nisam bio vlasnički povezan s tim objektima da danas kao direktor Fonda imam neke suvlasničke udjele u tome ili neki poslovni ili privatni interes.
Državno odvjetništvo je navodno dobilo anonimnu prijavu protiv vas i ministra. Što ako počne istraga?
- Ne bojim se istrage niti me brinu anonimne prijave. Način na koji upravljam Fondom kao odgovorna osoba ne ostavlja temelja za bilo koje kazneno djelo.
Puno sam promijenio u Fondu koji je učinkovitiji nego prije godinu dana.
Uređenje zgrade bilo bi besmisleno
Zar nije bilo isplativije urediti stari prostor? Prema nekim izračunima, uređenje zgrade u Krajiškoj stajalo bi koliko i dvije godine najma u Zagrebtoweru?
- Dugo se bavim tim poslom, to nije točno. U Hrvatskoj je trenutačno prilična gospodarska kriza, posebno u građevini. Fond je samo ulaganjem sredstava u energetici potaknuo milijardu i pol kuna građevinskih radova na fasadama, instalacijama i slično... Na taj način Fond ulaže novac. Ja sam inženjer, poslovni čovjek i poslujem po brojkama, a one pokazuju da ovog trenutka novac treba ulagati u projekte koji pokreću gospodastvo. Ulaganje u obnovu ureda za službenike sigurno nije iz te kategorije. To nema smisla, posebno ne za zgradu u Krajiškoj koja je manji objekt i više nije u vlasništvu države. Danas uložiti 40 mil. kuna ima manje efekta i poslovnog razloga nego mjesečno plaćati najamninu. Kad Fond uloži 40 mil. kuna u neki projekt, a mi dajemo obično 40%, to je stomilijunska investicija. Od toga koristi imaju i država zbog PDV-a, građevinari koji imaju posla i od toga žive familije. Tu se vrti novac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....