Sedmero kandidata za prestižnu dužnost: Otkrivamo tko sve iz Hrvatske želi biti novi sudac u Strasbourgu

Za prestižno mjesto hrvatskog suca na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu natječe se sedam kandidata, sveučilišnih profesora i docenata, sudaca Ustavnog suda, sudaca Vrhovnog suda, čak i jedan javni bilježnik, potvrdili su nam u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Natječaj je trajao mjesec dana, od 4. studenoga do 4. prosinca ove godine.

Na natječaj se uz ostale javila i sutkinja Ustavnog suda Lovorka Kušan koja je do izbora u Ustavni sud 2016. bila odvjetnica, jedna od prvih koja je nakon prijema Hrvatske u Vijeće Europe u ime hrvatskih građana počela podizati tužbe pred Sudom u Strasbourgu i dobivati sporove. Prati je reputacija odlične poznavateljice konvencijskog prava i prakse suda u Strasbourgu za koji se natječe.

Jedan od sedmero kandidata koji se natječu za mjesto suca na Europskom sudu za ljudska prava zamjenik je predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela. Uz posao suca i zamjenika predsjednika Vrhovnog suda, Mrčela je i zamjenik predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, docent kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Osijeku, a nije nepoznat ni Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe koja donosi završnu odluku. Mrčela je naime član hrvatskog izaslanstva pri GRECO-u, tijelu VE za borbu protiv korupcije, a od 2012. je i predsjednik GRECO-a.

Za sudačko mjesto u Europskom sudu za ljudska prava natječe se četvero profesora, izvanrednih profesora i docenata s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Jedna od njih je redovna profesorica u trajnom zvanju, predstojnica katedre za kazneno procesno pravo Zlata Đurđević, koja se uz kazneno i procesno pravo bavi i ljudskim pravima i psihijatrijskim pravom. Objavila je pet knjiga, 30-ak znanstvenih radova te bila voditeljica pet znanstveno-istraživačkih projekata.

Drugi je Davor Derenčinović s katedre za kazneno pravo, član brojnih domaćih i međunarodnih pravničkih udruga, komisije HBK Iustitia et Pax i predsjednik kratkotrajnog, ne baš uspješnog Povjerenstva za pomilovanja bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Za sud se natječe i izvanredna profesorica s katedre Europskog javnog prava Snježana Vasiljević koja se bavi ljudskim i antidiskriminacijskim pravom i stručno se usavršavala na prestižnim zapadnoeuropskim sveučilištima. Od prošle je godine i "ad hoc" sutkinja Europskog suda za ljudska prava.

Na natječaj se javila i Antonija Petričušić, docentica s katedre za sociologiju zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Sedmi kandidat, kako doznajemo, javni je bilježnik iz Pule Denis Krajcar.

Sadašnjoj hrvatskoj sutkinji na Europskom sudu za Ljudska prava u Strasbourgu, profesorici sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Kseniji Turković, mandat istječe u studenome iduće godine. Dotad se mora izabrati njezin nasljednik na sudu, a procedura izbora traje mjesecima - dijelom u matičnoj državi, a u završnici pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe koja je i osnivač suda. Mandat suca u Strasbourgu traje devet godina bez mogućnosti reizbora. Interes sudaca najviših sudova i sveučilišnih profesora za odlaskom na Europski sud za ljudska prava je razumljiv jer je riječ o prestižnoj, profesionalno izazovnoj poziciji. Usto i dobro plaćenoj.

Petočlano Povjerenstvo za izbor hrvatskog suca u ESLJP od navedenih će kandidata odabrati troje i predložiti ih Vladi na potvrđivanje. Nakon što ih Vlada potvrdi, njihove kandidature šalje nadležnom tijelu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koja provodi intervjue s kandidatima i Parlamentarnoj skupštini predlaže jednog od njih, a Skupština ga potvrđuje u završnici procedure.

Veliku ulogu u selekciji navedenih kandidata imat će, dakle, petočlano Povjerenstvo. U njemu sjede po jedan predstavnik Ustavnog suda, i to sutkinja Snježana Bagić, predstavnik Vrhovnog suda je sudac Damir Kontrec, predstavnica pravnih fakulteta je profesorica međunarodnog prava s riječkog Pravnog fakulteta Vesna Crnić Grotić, predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave je Ivan Crnčec te predstavnik saborskog Odbora za pravosuđe, HDZ-ovac Damir Habijan. Predsjednik Povjerenstva koje će imati ključnu ulogu u odabiru troje kandidata koje će predložiti Vladi je HDZ-ov saborski zastupnik Habijan.

Prve dvije hrvatske sutkinje u Europskom sudu za ljudska prava izabrane su iz reda sveučilišnih profesorica. Prva hrvatska sutkinja na ESLJP i od 1998. od 2012. bila je Nina Vaić, profesorica javnog međunarodnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ostala je čak 14 godina na dužnosti sutkinje jer prvi mandat koji joj je počeo 1998. nakon što je Hrvatska 1996. primljena u VE nije bio potpun pa joj je omogućen reizbor u još jedan puni mandat. Druga, sadašnja sutkinja Ksenija Turković ugledna je profesorica kaznenog prava također na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Obje dosadašnje hrvatske sutkinje na ESLJP uživale su reputaciju vrsnih stručnjakinja. Ksenija Turković je u travnju ove godine izabrana i za potpredsjednicu Europskog suda za ljudska prava.

Hoće li Vlada nastaviti tradiciju i među troje kandidata koji će ući u uži izbor i biti upućeni u Strasbourg pred parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe ponovno kandidirati sveučilišne profesore prava, ili će se ovaj put odlučiti za nekoga od sudaca najviših sudova?

Europski sud za ljudska prava u prethodnih je 20 godina u brojnim slučajevima presudio da su hrvatski sudovi svojim presudama ili sporošću povrijedili ljudska prava svojih građana zajamčena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Prema pravilima, kandidati moraju biti suci najviših sudova ili istaknuti pravni stručnjaci, doktori prava s najmanje 12 godina iskustva i magistri prava s najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci, koji su se istaknuli kao stručnjaci i uživaju visoki moralni ugled u društvu. Uvjet je poznavanje službenih jezika Europskog suda za ljudska prava - engleskog i francuskog.