Sedam agencija, fondova i ureda samo troši, a ne radi baš ništa

ZAGREB - Unatoč najavljenim rezanjima potrošnje i plaća u državnim i javnim tvrtkama, čak pet od sedam državnih ureda i agencija, od kojih većina gotovo ništa ne radi, za sljedeću godinu planira povećati troškove! Jutarnji je došao do ekskluzivnog izvješća koje prikazuje trošak rada sedam ureda i agencija, uključujući broj i plaće zaposlenih. Podaci su, najblaže rečeno, zastrašujući.

Primjerice, Agencija za javno-privatno partnerstvo, o čijem (ne)radu je Jutarnji pisao nedavno, planira u 2010. godini povećati troškove za zaposlene za rekordnih 51,6 posto u odnosu na prošlu godinu! Lani su ti troškovi iznosili 2,6 milijuna kuna, odnosno 183.156 kuna po zaposlenom, a sljedeće bi godine trebali biti 3,9 milijuna kuna.

Prostor 320.000 kn skuplji

Agencija je priznala da je od 1. siječnja 2009. obradila samo dva prijedloga projekta javno-privatnog partnerstva, te navode da nisu oni krivi što ima malo takvih investicija. Agencija je smještena u 500 četvornih metara u samom središtu Zagreba, za koji su, tvrdi se u izvješću, lani platili najam od 980.114 kuna, a ove će godine platiti 1,3 milijuna kuna, što je 320.000 kuna više!

Ta agencija, od svih sedam o čijem poslovanju posjedujemo dokumentaciju, vodi i po najvišoj bruto plaći od 29.950,06 kuna, koju ima ravnatelj Kamilo Vrana.

- Pa dobro, plaća ravnatelja je 26.000 kuna bruto, a s mojim stažom je to oko 30.000. Priznajem da to je malo puno s obzirom na situaciju, ali ta plaća ne strši previše od plaća ravnatelja drugih agencija - objašnjava Vrana.

Istina je, međutim, da je Vranina plaća veća od plaća ravnatelja gotovo svih navedenih agencija, ureda i fondova. Veća je jedino plaća predsjednice Fonda za naknadu oduzete imovine Vesne Goluže, koja iznosi čak 32.230,98 kuna!

Rekorderi su u još nečemu: najniža bruto plaća je 13.188,99 kuna (8.095,42 kune neto), što je daleko više u odnosu na najniže plaće u ostalim institucijama. Vranu i Golužu u stopu prati ravnatelj još jednog misterioznog državnog ureda o čijem upitnom učinku je Jutarnji pisao još davno: Središnji državni ureda za upravljanje državnom imovinom. Ravnatelj tog ureda Jozo Sarač plaćen je 26.840,93 kune bruto (17.233 neto).

Činjenica je da država unatoč postojanju tog ureda ni nakon gotovo 20 godina svog postojanja ne zna koja joj imovina pripada, a kamoli kolika joj je vrijednost.

Još pet godina nerada

No, umjesto da Vlada natjera taj državni ured, za čiji se rad iz proračuna godišnje izdvaja gotovo 30 milijuna kuna, da brže popisuje imovinu, nedavno mu je produžila mandat za čak pet godina, što znači da se na 63 njihova zaposlenika namjerava potrošiti još 150 milijuna kuna!

Sarač poslovično ne reagira na upite novinara, nego komunicira preko Vlade koja je poručila: “Razlog neučinkovitosti rada tog ureda je nepostojanje zemljišnih knjiga za dio katastarskih općina, pa je potrebno provesti novu katastarsku izmjeru kako bi se moglo pristupiti osnivanju novih zemljišnih knjiga”.

‘Plaće su neusklađene, a potroše sve što im damo’

U izvješću stoji da agencije ne ispunjavaju ulogu poticanja novih ulaganja

ZAGREB - Zaključak izvješća je u svakoj od navedenih institucija “vidljiva potpuna neusklađenost plaća i ostalih prava radnika, s obzirom na složenost poslova i pretpostavljenu odgovornost u njihovom izvršavanju, naročito u odnosu na čelne osobe pojednih institucija”. Nadalje, tvrdi se da niti jedna institucija nema kvalitetno utvrđen sustav nagrađivanja i edukacije.

Posebno se osvrće na Agenciju za javno-privatno partnerstvo i Agenciju za poticanje izvoza i ulaganja, za koje se tvrdi da se “ u provođenju svojih aktivnosti u financijskom smislu nužno oslanjaju na Ministarstvo gospodarstva, te je njihova uloga u sadašnjem postavku vrlo upitna”.

Na kraju stoji upozorenje da bi navedene agencije trebale imati ulogu poticanja novih projekata i investicija, te pružanja stručne podrške privatnom sektoru, a za tako što uopće nisu stvorene osnovne financijske pretpostavke, već većina sredstava služi kao pokriće troškova poslovanja.