SDP i HNS: Da smo na vlasti, ovo bismo mi napravili da izvučemo Hrvatsku iz gliba!

Kad biste vodili vladu, koje biste proračunske i ekonomske poteze povukli u iduća četiri mjeseca - pitanje je koje smo postavili SDP-u i HNS-u dvjema ključnim strankama “kukuriku” koalicije. Na naše pitanje odgovorili su ekonomski strateg SDP-a dr. Branko Grčić i potpredsjednica HNS-a Vesna Pusić.

Obje stranke tvrde da bi predložili dvije ključne stvari: smanjili javnu potrošnju uz istodobne urgentne ekonomske poteze koji bi u najkraćem mogućem roku osigurali investicije, otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast koji bi osigurao punjenje proračuna. Međutim, i Grčić i Pusić izražavaju bojazan da uz javno priznati deficit državne blagajne postoje i skriveni deficiti države i državnih fondova.

I SDP i HNS naime ističu da država prije svega mora podmiriti nepodmirene obveze prema tvrtkama. Obje stranke ističu da bi dio ekonomskih mjere koje bi poduzeli odmah učinke dale do 2013.

SDP: Poticaji za nove radnike i smanjenje doprinosa na rad

Da SDP vodi vladu ta bi vlada, uvjerava dr. Branko Grčić, smanjila proračunske rashode između pet i šest milijardi kuna: - Uštede u proračunu na svemu osim na isplati mirovina, plaća, socijalnih davanja, podmirenju kamata i državnih jamstava. Na ostale stavke izvan toga otpada oko 50 milijardi kuna i u njima se može uštedjeti - rekao je Grčić.

- Na izdacima za zdravstvo može se uštedjeti više od 300 milijuna kuna bez diranja u plaće. Ove godine nema tih reformskih troškova, a izdaci su na razini prošlogodišnjih.

Racionalizirali bismo izdatke jedinicama lokalne samouprave namijenjene slabije razvijenim područjima. Zatim, prolongirali bismo kapitalna ulaganja. Dio kapitalnih investicija bi se mogao provesti kroz javno privatno partnerstvo - kaže Grčić.

- Kamate na kredite koje moramo vratiti u 2011. bit će milijardu kuna veće od ovogodišnjih i da bismo u proračunu osigurali novac za njih, postojeće proračunske troškove morali bismo smanjili za milijardu kuna. To moramo učiniti kako u 2011. proračunski rashodi ne bi rasli - pojašnjava.

- Već ove godine moramo poduzeti mjere kako bismo u 2011., 2012. i 2013. osigurali rast prihodovne strane proračuna, tj. oživjeli gospodarstvo. Te mjere bi dovele do rasta BDP-a od 1,5 posto u 2011, 2,8 posto u 2012. i 3,5 posto u 2013. godini.

Riječ je o tri skupine mjera: gospodarski rast i novo zapošljavanje, postizanje veće učinkovistosti javnih finacija i stimulativan i pravedan porezni sustav te podizanje standarde svih građana.

- Uveli bismo porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Oni koji vlastitu dobit reinvestiraju u razvoj imali bi porezne odbitke od 30 posto za krupne poduzetnike do 40 i 50 posto za srednje i male poduzetnike. - Uveli bismo poticaje za novo zapošljavnje. U prvoj godini, za svakog novog zaposlenog poslodavac bi bio potpuno oslobođen doprinosa, u drugoj godini bi plaćao samo 50 posto doprinosa.

- Pokrenuli bismo ozbiljno porezno rasterećenje bruto cijene rada kroz smanjenje stope socijalnih doprinosa.

Smanjenje stope doprinosa na rad od 2,5 posto u prvoj godini ostavilo bi gospodarstvu 2,5 milijarde kuna više. Kroz četiri godine rasteretili bismo bruto cijenu rada do 8 posto.

- Manjak proračunskih prihoda zbog poreznog rasterećenja cijene rada kompenzirali bismo prebacivanjem poreznog tereta s rada na kapital.

Uveli bismo poreze ne dividende, udjele u dobiti i kapitalne dobiti, na prodaju udjela u tvrtkama, na špekulativne prodaje zemljišta te na ekstra-imovinu, tj stambeni i poslovni prostor kojeg vlasnik posjeduje, a ne koristi - kaže Branko Grčić .

-Pokrenuli bismo realizaciju prioritetnih projekata u energetici i prometnoj infrastrukturi s posebnim naglaskom na uključivanje Hrvatske u transeuropske prometne koridore na kopnu, moru i zraku, dodaje Grčić.

Drugi korak bi bile reforme u zdravstvum mirovinskom i socijalnom sustavu.

HNS: Privatnicima omogućiti ulaganje u kapitalne investicije

Stajalište je HNS-a da se proračunski rashodi mogu smanjiti dvjema glavnima mjerama proračunske štednje.

- Promjena kriterija raspodjele proračunskog novca za financiranje projekata u jedinicama lokalne uprave i samoprave. Sada, tvrdi V. Pusić, u raspodjeli pet milijardi kuna namijenjenih razvojnim projektima jedinica lokalne samouprave prevladava politički kriterij, odnosno novac dobiju oni gdje su na vlasti HDZ i partneri.

Hitno treba uvesti praksu de se jedinice lokalne samouprave za proračunski novac natječu kvalitetnim projektima.

- Prebacili bismo sve kapitalne investicije s proračuna na javno privatno partnerstvo. Donijeli smo zakon koji regulira javno privatno partnerstvo i nakon toga se nije dogodilo ništa. Država nema novca za investicije, ali mora stvoriti pretpostavke da privatni sektor može investirati.

- Treba hitno pokrenuti razvoj strateških grana koje će imati efekt lokomotive za oporavak ostatka gospodarstva. Važno je da to budu grane za koje Hrvatska 2012. i 2013. može povući novac iz fondova EU. Da bi povukla taj novac, moramo u proračunu osigurati sredstva za predfinaciranje i sufinaciranje. Četiri strateške grane u čiji oporavak bismo krenuli jesu: energetika, promet, turizam i okoliš - tvrdi V. Pusić.

- Energetika: Hitno bismo pokrenuli sustav gradnje malih hidroelektrana jer Hrvatska sada koristi samo 50 posto svoga vodnog potencijala. Poticali bismo gradnju vjetroelektrana i elektrana na biomasu, za što fondovi EU osiguravaju novac.

- Okoliš: Hrvatska mora pokrenuti gradnju sustava za pročišćavnje voda, zraka i tla. To znači da moramo pokrenuti prateću industriju i nuditi opremu i drugim zemljama.

- Promet: Upustili bismo se u modernizaciju postojećih i gradnju novih željezničkih pravaca: pruge od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, pruge Budimpešta - Rijeka koja će pomoći revitalizacijei riječke luke te pruge Ploče - mađarska granica.

- Turizam: Dizanje standarda naših kapaciteta i što hitnije stavljanje u funkciju vojnih kompleksa na atraktivnim lokacijama raspisivanjem međunardnih naječaja za koncesiju. Oživaljavanje zaleđa Dalamacije.

- Intenzivno bismo se pripremali za povlačenje novca iz europskih fondova. To je prilika koju ne smijemo propustiti - kaže V. Pusić.