NA KRAJU PUTA

Sastanak EU o Hrvatskoj: Pročitajte tko su nam 'pravi prijatelji', a koje zemlje sumnjaju u Hrvatsku!

Hrvatska pozicija: Uoči vrlo važnog sastanka ministara vanjskih poslova o kraju pregovora, donosimo vam pregled stajališta svih zemalja članica o primanju naše zemlje u Uniju

Europska komisija želi da Hrvatska 1. srpnja 2013. postane 28. članica Europske Unije, no oko toga postoje skepse u nekim dijelovima Unije, piše njemački Welt am Sontag.

Do zaključka o datumu pristupanja Hrvatske list dolazi na temelju izjava visokih diplomata EU o tome da Komisija s tim datumom barata kao temeljem za buduće planiranje proračuna EU. Navodi se i kako članice EU žele da se pregovori s Hrvatskom, koji traju od listopada 2005., zatvore do kraja lipnja te da će o tome već danas u Bruxellesu raspravljati ministri vanjskih poslova na svom sastanku.

No, kako piše Welt, diplomati ističu da bi, za razliku od Rumunjske i Bugarske, Hrvatska morala reforme u potpunosti provesti prije pristupanja Uniji, ali su Francuska, Belgija i Nizozemska posebno skeptične prema tome je li Hrvatska reforme uistinu i provela. Za zatvaranje pregovora bit će pak nužan konsenzus svih zemalja članica.

Sada, kada je Hrvatska uvjerena da je pregovorima s EU u lipnju konačno kraj, izglednu 28. članicu Europske Unije u europskoj će kući dočekati društvo 27 zemalja koje su joj manje ili više naklonjene. Kad Hrvatska kao novopridošlica uđe u taj novi razred, osjetit će - ali to je bio slučaj i dosad jer nisu svi jednako revno podržavali hrvatsko članstvo - tko su joj “pravi” prijatelji (ako toga u diplomaciji uopće ima), a tko su njome nešto manje oduševljeni. Naravno, na papiru će svi aklamacijom prihvatiti novu EU zemlju.( Bisera Fabrio)

Podržavaju:

POLJSKA - Buduća predsjedateljica EU (od srpnja do kraja godine) među najvećim je prijateljima Hrvatske u Uniji. Ono što je dodatni plus u tome je i činjenica da je Poljska jedina iz tranzicijskih država koja spada u danas velike i politički važne EU zemlje pa je time i njezina potpora još važnija. Poljska vodi “slavensku alijansu” podrške 28. članici.

MAĐARSKA - Uz bok Poljskoj po pitanju prijateljstva i savezništva za Hrvatsku, možda ju je čak nepravedno staviti na drugo mjesto, pa bi bilo fer da Mađarska i Poljska podijele prijateljske zasluge za ulazak Hrvatske u EU. Mađarska je bila vrlo uporna u promoviranju Hrvatske čak i kada prevladavajuća klima unutar EU nije bila naklonjena Zagrebu.

SLOVAČKA - Apsolutno odanog prijatelja Hrvatska ima i u Bratislavi. Slovaci su prvi, još uoči otvaranja pregovora, ponudili Hrvatskoj svu ekspertnu pomoć i tehničke savjete oko što lakšeg savladavanja gradiva pregovora.

BUGARSKA - Mada se i sami nalaze u čudnoj poziciji jer relativno lako odobreno proširenje na Bugarsku i Rumunjsku EU smatra svojom najvećom greškom, u Sofiji također nemaju ništa protiv ulaska nove članice. To je potvrdio i bugarski premijer tijekom nedavnog boravka u Zagrebu.

RUMUNJSKA - Uz sličnu situaciju kakvu u odnosima s EU ima i Bugarska, Rumunjska je ipak u jednom trenutku pokušala, pa povukla moguću ucjenu koja je pritom za kolateralnu žrtvu mogla imati i Hrvatsku. Naime, tamošnji je predsjednik početkom godine bio najavio moguće vetiranje Hrvatske, frustriran činjenicom da Rumunjska i Bugarska nisu primljene u tzv. Schengensku zonu. Brzo je demantirao ucjenu za Hrvatsku, ali je to itekako ostalo zabilježeno.

MALTA - Slična priča kao i s Ciprom, s tim što je Malta, najmanja članica EU, zbog svoje pozicije prva na useljeničkom udaru iz Afrike. Hrvatsku podržava, naročito ako će se uključiti u zbrinjavanje ilegalnih useljenika kojih su puni tamošnji kampovi.

ČEŠKA - Prijateljska zemlja s europski neprijateljskim predsjednikom. Češka svakako podržava Hrvatsku jer ima puno razumniju Vladu nego li je to, po pitanju europskih poslova, predsjednik Klaus, najveći euroskeptik na vlasti u Europi. Osim toga, i Česi blagonaklono gledaju na ulazak Hrvatske u EU jer su međusobne veze tradicionalno dobre, “naše more” je “vaše more”...

AUSTRIJA - Tradicionalna hrvatska saveznica, prava srednjoeuropska diplomatska sila kojoj je proširenje EU na europski jugoistok jedan od prioriteta. Možemo računati na njihovu bezrezervnu podršku.

NJEMAČKA - Unatoč pojedinim zamjerkama i kritikama te ponešto oslabljenom prijateljstvu Jadranke Kosor i Angele Merkel, Njemačka je oduvijek zainteresirana za hrvatsko članstvo u EU. Sada, kada je Njemačka riješila svoj ekonomski teret i izvukla se u financijski plus, rado će pomoći Hrvatskoj - kao najveća, najbogatija i najpametnija članica u EU razredu - da se “nova” brzo prilagodi.

ŠVEDSKA - Unatoč rastu euroskepticizma i činjenici da Švedi nikada neće prihvatiti baš sve stupnjeve europskog zbližavanja, kao što je to ulazak u eurozonu - kao srednje velika europska država sa sjevera nema nekih važnih prigovora na primanje manjih i siromašnjih s juga. To je ta skandinavska tolerancija...

FINSKA - Apsolutni EU odlikaši i najkreativniji Europejci, Finci, kao i Švedi, ideju europskog jedinstva shvaćaju doslovno i zato žele da se svim državama, na temelju onoga što su obavile od svojih europskih zadaća, omogući ulazak u europsko društvo. U Finsku uskoro putuje i predsjednik države da bi se odnosi s nordijcima malo intenzivirali.

ESTONIJA - Ista priča kao i s Finskom. Estonija, kao jedna od manjih EU država, a koja je samostalnost teško izborila, raspadom SSSR-a, zagovornik je širenja Unije. Balkan nije Baltik, ali je Hrvatska dobrodošla, ako se Estoniju pita.

LITVA - I ova je baltička članica Unije suglasna s hrvatskim ulaskom. Hrvatsku i Litvu spaja, malo više nego li je to slučaj s ostalim državama Baltika, izrazito visoki postotak vjernika katolika. Ne zovu Vilnius uzalud “Vatikanom sjevera”.

IRSKA - Slomljena financijskim kolapsom, ali benevolentna za proširenje, makar kada je politički leadership u pitanju. Da se Irce pita, oni su već godinama vrlo oneraspoloženi po pitanju same Unije pa su tako i jasno pokazali što misle na referendumu o Lisabonskom sporazumu u njegovom prvom pokušaju, kada su ga 2008. odbili. Dobro je da neće na referendumu odlučivati o Hrvatskoj.

LATVIJA - Priklonit će se ostalima. Latvija je, kao i njezini baltički susjedi, sklona širenju europskog društva. S Hrvatskom nema previše dodirnih točaka, a i bila je teško pogođena financijskom krizom pa su i njoj neki drugi prioriteti na pameti. No, svakako će dignuti ruku za 28. članicu.

PORTUGAL - Još jedan ekonomski bolesnik s juga. Mada na financijskom dnu, ne smatraju da je EU ekskluzivni projekt samo za odabrane, a dobro pamte i vremena kada je članstvo u Uniji upravo njima pomoglo da se ekonomski razviju. Sve to žele i Hrvatskoj. Osim, naravno, ovog posljednjeg dijela njihove integracijske priče u kojemu su se sada našli.

ŠPANJOLSKA - Velika, važna država. U odnosima unutar EU vječno demokratična, nekonfliktna. Španjolska nema nikakav problem s primanjem novih članica. Služeni Madrid svakako vidi Hrvatsku kao novu članicu, a nije Španjolska stroga ni u ocjenama pa će lepršavi Španjolci prije progledati kandidatima kroz prste nego li, na primjer...

LUKSEMBURG - Viviane Reding je iz Luksemburga. Dovoljno jak argument za podršku Hrvatskoj ove sitne države, jedna od osnivačica sveeuropskog projekta? Potpredsjednica Europske komisije zadužena za pravosuđe i ljudska prava jedan je od ključnih briselskih igrača.

SLOVENIJA - Sa susjedima je uvijek najlakše. Ili najteže, kako se uzme. Sa Slovencima je bilo i teško i lako, kako kada, ali opet, sada smo u dobroj fazi međusobnih odnosa. Nadajmo se da će to potrajati i do trenutka odluke.

Suzdržani:

CIPAR - Otočna, podijeljena država - osim notorne činjenice da je pupkovinom vezana uz Grčku - u Uniji je poput Alise u zemlji čudesa - dobronamjerna je za proširenje, ali geografski udaljena i na razini Unije zapravo prilično neambiciozna

ITALIJA - Emotivan i turbulentan odnos. Italija se, kao velika povijesna sila zainteresirana za europski jugoistok, osjeća odgovornom za pomoć pri ulasku tih zemalja u EU, ali ipak Berlusconiju je sve to trenutno tako daleko i nevažno kad gubi lokalne izbore i kad ga seksualne afere sustižu jedna za drugom... Naravno, radije bi se bavio Hrvatskom, nego li Rubygateom, ali...

GRČKA - Toliko je u svojim financijskim i ekonomskim problemima da joj proširenje EU i primanje novih članova nije najvažnija tema dana. Ipak, iz geopolitičke perspektive, Grčkoj odgovara da se područje Zapadnog Balkana uklopi u EU arhitekturu pa time i podržava hrvatski završetak pregovora.

VELIKA BRITANIJA - Londonu nikad dovoljno dokaza da su hrvatske namjere iskrene, da je borba protiv korupcije svoebuhvatna, da se poštuje zakon...zbog njih je i napravljeno posljednje izvješće o napretku Hrvatske u pravosudnim temama da bi ih se makar malo udobrovoljilo.

DANSKA - Stroga država, bliski saveznik Velike Britanije koja s njom dijeli većinu stavova. Osim toga, kolijevka je skandinavske desnice u kojoj je ona izuzetno jaka. Danska je bila uporna i u hrvatskom slučaju; trebalo je stalno i uvijek iznova dokazivati predanost europskim pravilima...

Skeptični:

FRANCUSKA - Potpuno neizvjestan odnos. Zemlja koja se smatra ponosnom utemeljiteljicom ideje EU, u dramatičnom je unutarnjepolitičkom razdoblju. Srećom, predsjednički izbori ne bi trebali poremtiti načelno francusko zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske. Ali, da je Le Pen u Elizejskoj palači, ne samo da Hrvatska ne bi ušla u Uniju, nego bi Francuska iz nje izašla.

NIZOZEMSKA - Još jedna iz redova manje sklonih nam država. Razlozi su isti kao i kod Danske i Velike Britanije. Ljudska prava, povratak izbjeglica, vladavina zakona... sve su to stvari na kojima Nizozemska inzistira. Nisu bezveze svi najvažniji svjetski sudovi upravo u Haagu.

BELGIJA - Zbog komplicirane domaće situacije, država domaćin većine zajedničkih institucija ne bavi se previše politikom proširenja,. Prije početka krize vlasti jasno su kazali da “Belgija daje bezuvjetnu podršku Hrvatskoj”. No, onda je stigla spomenuta kriza vlasti...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:58