ZAMJENICA GUVERNERA

Sandra Švaljek o aferi HNB-a: ‘Zaključuje se naglo i diskreditira se ljude. Sve je bilo po zakonu‘

Ponovno je istaknula da obveznicom nije trgovala, a osvrnula se i na etičke standarde...

Sandra Švaljek

 Darko Tomas/Cropix

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek u N1 Studiju uživo komentirala je veliku aferu HNB-a. Osvrnula se i na ulaganje u obveznicu Erste banke te komentirala je li imala neke povlaštene informacije.

Podsjetimo, prema pisanju portala Index, u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika HNB-a, među kojima guverner Boris Vujčić i viceguvernerka Sandra Švaljek, trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je, pišu, ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

“Ovdje se vrlo brzo i lako donose neki etički sudovi. Sve je bilo po zakonu, pa se onda tvrdi da je možda bilo po zakonu, ali možda nije bilo moralno. Mislim da se zaključuje naglo i da se diskreditiraju osobe, a po mom mišljenju, minimum etičkog standarda nalagao je da se svakom da priliku da iznosi činjenice i dokaze, pa čak i ako se radi o osobama na poziciji”, kazala je Švaljek.

“Moram ponoviti – nesumnjivo nisam povrijedila zakon. Druga stvar, uložila sam u obveznicu. Ako pogledate javno dostupne podatke, moj ulog je bio vrlo mali u odnosu na sve ostale koji su tada uložili u tu obveznicu pod potpuno jednakim uvjetima kao i ja, jer nisam uložila pod povlaštenim uvjetima”, poručila je.

“Obveznicom nisam trgovala”

Dodala je da su ti uvjeti bili poznati svima koji su razgovarali s osobnim bankarom i koji su imali priliku dobiti informacije o toj obveznici.

“Tom obveznicom nisam trgovala. Ja sam uložila i držala je do dospijeća. Neovisno od toga kakve sam informacije imala o toj banci, ako sam imala bilo kakve informacije, niti u jednom trenutku nisam tu informaciju zloupotrijebila da bi ostvarila osobnu dobit”, istaknula je Švaljek.

Naglasila je da se pogrešno govori da je cijelo to vrijeme, pet godina, bila u nekom odnosu s HNB-om. “To činjenično ne stoji. Bila sam vanjski član HNB-a pola godine od tog petogodišnjeg razdoblja. Nakon toga, tada više nisam imala nikakve veze s HNB-om do dospijeća te obveznice 2017. godine jer, kao što svi znamo, tada sam se bavila drugim stvarima.”

Ponovno je istaknula da obveznicom nije trgovala, a osvrnula se i na etičke standarde.

“Da je HNB svojom politikom u to vrijeme utjecala na cijenu obveznice, ja takvu informaciju ne bih iskoristila jer sam obveznicu držala do dospijeća. Trgovanja nije bilo. Etički standardi se s vremenom mijenjaju. Sama Europska središnja banka tvrdi da su etički standardi dinamička kategorija, da se vremenom unaprjeđuju i razvijaju najbolje prakse. Danas su se spoznaje bitno promijenile u odnosu na razdoblje prije deset ili 20 godina”, rekla je Švaljek:

“Sada većina središnjih banaka, pa tako i Europska, razumije da ne postoji niti jedna klasa imovine koja ne bi bila pod utjecajem monetarne politike, uključujući nekretnine. Dakle, mogli bismo isto tako gledati tko je prije deset godina kupio neku nekretninu jer sada znamo da središnje banke imaju alate kojima utječu i na cijene nekretnina.”

Osvrnula se i na usvajanje nove odluke o posebnim ograničenjima za upućene zaposlenike. “Što se tiče obveznica, određene kategorije zaposlenika neće moći držati taj oblik imovine.”

“Nisam imala povlaštene informacije”

Je li točno da ste 2,5 milijuna kuna od nasljedstva uložili u obveznice i nakon pet godina, odnosno nakon dospijeća, zaradili 740.000 kuna?, bilo je pitanje zamjenici guvernera.

“Informacije s moje imovinske kartice poznate su devet godina, nikad ih nitko dosad nije problematizirao. Sve ove informacije su bile poznate i tijekom moje političke karijere, niti tada ih nitko nije problematizirao”, kazala je Švaljek, dodajući da ni Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesu nije bilo ništa sporno.

“Nisam imala povlaštene informacije, imala sam informacije kao i svi drugi imatelji te obveznice, nisam trgovala obveznicama, nisam ni na koji način bila niti u prilici trgovati povlaštenim informacijama”, istaknula je Švaljek i dodala da “nije legitimno osuđivati bez dokaza i činjenica”.

Švaljek se na kraju osvrnula i na uvođenje eura u Hrvatskoj i moguće neopravdano povećanje cijena. “Upotrijebit će se razni alati kako ne bi došlo do neopravdanog povećanja cijena. Dodatno povećanje cijena predstavljalo bi udar na standard građana.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 03:57