Samo trećina primila treću dozu: ‘Liječnici, dođite po booster da nas omikron ne desetkuje‘

Pojačano cijepljenje booster dozom zdravstvenih djelatnika, zaštita bolnica testiranjem i potvrdama, gašenje mikrožarišta, raspodjela djelatnika po bolnicama i po potrebi pomoć liječnika i sestara preraspodjelom u druge bolnice, plan je Ministarstva zdravstva za obranu sustava od omikrona. Iako omikron još nije postao dominantan, prema najnovijim podacima, pretpostavka je da oko 30 do 40 posto dnevno zaraženih otpada na taj brzošireći soj.

- Sada već imamo iskustvo, a naravno i cjepivo, no svjesni smo činjenice da se omikron vrlo lako širi, stoga je u ovom trenutku prioritet zaštita liječnika i bolničkog sustava i njegova funkcioniranja - kaže ministar zdravstva Vili Beroš. U ovom trenutku problema s medicinskim osobljem, u smislu izolacija i samoizolacija, nema, potvrđuje ministar, ali i ravnatelji bolnica.

- Ono što prvo moramo napraviti, a poslali smo i dodatan poziv medicinskom osoblju, jest da što prije prime booster zbog toga što je dokazano da štiti i od omikrona. Samim time ćemo smanjiti mogućnosti većeg obolijevanja zdravstvenog osoblja - kaže ministar Beroš. No, dodaje, mora se razmišljati i o lošijim scenarijima, s nadom da do njih neće doći.

Posudba liječnika

- U drugom valu vidjeli smo veći broj oboljelih liječnika i sestara, tako da smo tu reagirali tako da smo prvo gasili manja žarišta izolacijama i raspodjelom liječnika unutar ustanove. Naravno, slali smo liječnike i iz bolnica u druge bolnice u kojima bi se pojavili problemi - napominje Beroš i dodaje da su nudili pomoć u ljudstvu i drugim europskim zemljama koje su zbog bolesnih liječnika imale deficit.

- Ako se prisjetimo, bilo je pomoći unutar EU, pomagalo se Italiji i Njemačkoj liječnicima iz drugih zemalja. Siguran sam da nećemo biti u situaciji da nam drugi pomažu, ali napominjem još jednom svima da prime booster dozu. Prvenstveno liječnicima i sestrama kako bi sačuvali zdravlje i bili tu za pacijente. Ali i svim građanima kako ne bi trebali bolnicu i pomoć liječnika - kaže Beroš i zaključuje da je poznato da gotovo 80 posto teže oboljelih nije bilo cijepljeno, a od onih koji su cijepljeni i teže oboljeli vrlo malo ih je primilo treću dozu.

Rekordan porast

A da je poziv na dodatno cijepljenje nužan govore i zadnji podaci da je od ukupnog zdravstvenog osoblja njih tek 30,25 posto primilo booster. Među njima je najviše liječnika (51,5%), a zaštitnu dozu dobilo je 24,4 posto medicinskih sestara.

O važnosti treće doze govori i Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava, koji kaže da su imali samo jednu osobu cijepljenu trima dozama koja je teže oboljela i preminula, a bila je riječ o osobi starije životne dobi s višestrukim komorbiditetima.

Za razliku od Hrvatske gdje omikron još nije pokazao snagu zaraznosti, brojne druge europske zemlje dnevno bilježe tisuće novih oboljenja ovim sojem, što je počelo predstavljati problem za bolničke sustave i strah zbog nedostatka liječnika. Vlada Velikoj Britaniji osmišljava planove zbog rekordnih porasta broja oboljelih, a projekcije se rade na eventualnom nedostatku 10 do 25 posto zaposlenih koji bi istodobno bili u izolaciji. Kako bi se smanjilo širenje, testirat će se još više, prozračivati škole, bolnice i sva druga radna mjesta. Za škole se čak planira regrutacija volontera ili umirovljenika za pripomoć, bude li potrebe. Naravno, pozivi na booster dozu dolaze iz svih zemalja kao glavni način obrane od virusa.

Blaže kliničke slike

Nijemci smatraju da bi upravo omikron mogao ublažiti pritisak na bolnice jer dosadašnje informacije govore o blažim kliničkim slikama. Ipak, broj infekcija je u porastu, a tamošnji ministar zdravstva Karl Lauterbach također je izrazio optimizam da se čini da je omikron manje opasan od prethodnih varijanti, ali je napomenuo da i dalje predstavlja rizik za starije osobe koje nisu cijepljene.

Ipak, i oni razmišljaju o mjerama za esencijalne djelatnosti jer očekuju da će omikron postati dominantan do sredine siječnja. Jedan od modela kao i, primjerice, u Francuskoj je skraćivanje samoizolacije kako bi se spriječio manjak djelatnika u bolnicama, domovima za njegu i u policiji.

Francuska je, naime, već skratila vrijeme u kojem se ljudi koji su pozitivni na covid-19 moraju izolirati na samo pet dana ako su u potpunosti cijepljeni i u tom trenutku negativni.

Što se Hrvatske tiče, kraća karantena je nešto o čemu se razgovara te se čekaju mišljenja naših epidemiologa.