GRADSKI NOVAC

ŠAKOM I KAPOM: NA ŠTO SU TROŠENA ZAGREBAČKA SREDSTVA ZA NEPOGODE Novcem iz zaliha financirane su crkve i kapelice u BiH, terenci...

Fontane, zbog kojih se proziva Bandića, nisu plaćene iz proračunske zalihe, tvrdi bivši šef financija S. Kojić
Britanski trg
 Damjan Tadić / CROPIX

Proračunska zaliha namjenska su sredstva koja bi se trebala koristiti za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća i sličnih događaja koji se ne mogu predvidjeti, a ona su se u zagrebačkom proračunu prijašnjih godina trošila nenamjenski, među ostalim su davana i raznim župama po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na to je gradske čelnike krajem 2018. upozorila i Državna revizija u svom nalazu, te su 2019. ti novci ostali nepotrošeni, pa su zadnjim rebalansom preusmjereni na plaćanje tekućih izdataka.

Izvukli smo neke od odluka gradonačelnika Milana Bandića o potrošnji proračunskih zaliha.

“Župa Krista Kralja, Cer, Doboj, Bosna i Hercegovina, obratila se Gradu Zagrebu zamolbom za odobrenje financijske potpore za sufinanciranje obnove i uređenja župne crkve, okoliša i župnog ureda”, navodi se u obrazloženju u kojem stoji da je donesen Zaključak o korištenju sredstava proračunske zalihe kojim se odobrava isplata potpore od 6727 eura za sufinanciranje troškova obnove i uređenja župne crkve, okoliša i župnog ureda. Potom je zagrebački gradonačelnik Bandić 2018. odlučio pomoć i Župi Presvetog Srca Isusova iz Doboja, Bosna i Hercegovina, koja se obratila Gradu zamolbom za odobrenje financijske potpore za sufinanciranje uređenja kapelice posvećene Rođenju BDM i njezinog okoliša.

Iste te godine, 2018., obratila se zagrebačkom gradonačelniku i Parohija Uspenija Presvete Bogorodice iz Dervente, Bosna i Hercegovina, zamolbom za potpore za sufinanciranje nabave poslovnog terenskog vozila.

“...donesen je Zaključak o korištenju sredstava proračunske zalihe kojim se odobrava isplata financijske potpore u iznosu od 2700,00 eura, Parohiji Uspenija Presvete Bogorodice iz Dervente, BiH za nabavu poslovnog terenskog vozila”.

Slavko Kojić, bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za financije i zastupnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, koji je godinama bio glavni Bandićev ‘financijaš’, tvrdi da se “sredstva proračunske zalihe koriste za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti”.

- Koriste se za financiranje rashoda nastalih: pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, te za druge nepredviđene rashode, a mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka. Tako je dopušteni iznos za 2020. mogao iznositi 40,121.900 kuna (8,024.380,000 kn x 0,5%), a planiran je osam puta manje, dakle 5,000.000 kuna.

Isti iznos, 5,000.000 kn, bio je planiran i za prethodnu 2019., dok je utrošeno svega 50.000 kuna, kao financijska potpora za sufinanciranje izrade i postavljanje spomen-biste fra Serafina Sabola u Franjevačkom samostanu Trsatskog svetišta, poštujući pri tom procedure koje u tu svrhu propisuju zakoni. Preostali neutrošeni dio od 4,950.000 kuna koncem godine je prenamijenjen u druge prioritete odlukama Skupštine - navodi Slavko Kojić i dodaje da fontane, zbog kojih se proziva Bandića, nisu plaćane iz proračunske zalihe, već za tu svrhu proračunom planiranih namjenskih sredstava poput komunalne naknade.

Državna revizija je, naime, u nalazu iz 2018. utvrdila da je Grad Zagreb, primjerice 2016. i 2017. godine, planirao dio sredstava za tekuće donacije iz proračunske zalihe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:37