MATE BRSTILO:

'SAD nas je prisiljavao da izmijenimo zakon i uvozimo bolesno svinjsko meso'

Oslabljeni Zakon o hrani i pravilnici sve više štite proizvođače, a sve manje potrošače
 Damir Glibušić/CROPIX

ZAGREB - Mate Brstilo, nekad najmoćniji čovjek u veterinarstvu, otkrio nam je primjer snažnog pritiska uvoznog lobija iz Sjedinjenih Američkih Država dok je on bio šef Veterinarske uprave. Riječ je o nevjerojatno snažnom diplomatskom pritisku da se u Hrvatsku uveze svinjetina koja nije bila pregledana na trihinelu, što su hrvatski zakoni tada zabranjivali.

- Preko granice nismo puštali svinjetinu koja nije pregledana na trihinelu jer to nisu dopuštali hrvatski zakoni. Riječ je o svinjskom mesu iz SAD-a, koje su nam pokušali prodati prije desetak godina. Od hrvatskih su vlasti tada snažnim diplomatskim pritiscima tražili da promijenimo zakon prema kojemu svinjetina mora biti pregledana na trihinelu kako bi nam mogli prodati meso. Pritisak je bio toliko jak da su iz Veleposlanstva SAD-a svako malo u Ministarstvo poljoprivrede dolazile delegacije, tražeći da hitno izmijenimo zakon. Nismo na to pristali.

Pogoduje uvoznicima

Je li se u međuvremenu zakon promijenio i omogućio uvoz svinjetine s trihinelom, ne znam. To morate pitati Ministarstvo poljoprivrede - ispričao je Brstilo.Njegova je izjava još jedna potvrda naših tekstova o mesu u kojima smo na osnovi tvrdnji nekih sugovornika upozorili da je Hrvatska pod velikim pritiskom mesnog lobija iz moćnih država, koji zemlju prisiljavaju da zakonskim propisima omogući otvaranje svojih granica za njihovo staro, loše, nekvalitetno, a možda i bolesno meso.

Još jedan dokaz da država sve više pogoduje proizvođačima i uvoznicima tako što mijenja zakone otkrili su nam u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Damjan Bogdanović, tajnik Komore, tvrdi da proizvođači sve više u mesne proizvode poput kobasica ubacuju vodu kako bi dobile na težini.

- S druge strane, kada se usporedi cijena kilograma prerađevine i cijena kilograma čiste svinjetine, pašteta ispada najskuplje moguće meso. To, naravno, proizvođačima donosi golem ekstraprofit, a kontrola mesa je ionako sve slabija. Najgore je što im ‘oslabljeni’ Zakon o hrani i pripadajući pravilnici, koji više štite proizvođače nego potrošače, to omogućuju - tvrdi Bogdanović.

Izmijenjeni propisi

Pogodovanje uvoznicima i proizvođačima počelo je prije tri godine. Država je tada polako počela odustajati od kontrole mesa i prebacivati je direktno na proizvođače. Logično je da po tome kontrola mesa ne može biti objektivna i neovisna te je svrstana u privatni sektor: proizvođači su dužni kontrolirati samo sebe. Ministarstvo poljoprivrede je s tim procesom počelo 2007. kada su izmijenjeni propisi o veterinarskoj inspekciji hrane životinjskog porijekla. Time je bitno umanjena uloga Veterinarske inspekcije.

Loš sustav kontrole

Procedura je bila sljedeća: Hrvatski je sabor 2007. izglasao Zakon o hrani. Time je označen početak prilagodbe HACCP sustavu (Europskoj Uniji), prema kojemu za sigurnost hrane glavnu odgovornost snosi subjekt u poslovanju s hranom, dakle proizvođač, uvoznik, trgovac. Anđelko Gašpar, tajnik Hrvatske veterinarske komore, na to je za jedne novine upozorio još prije dvije godine, ističući da je takav sustav kontrole loš. Međutim, kada smo ga danas nazvali, nije htio ništa komentirati.

- Za sustav kontrole nadležno je Ministarstvo poljoprivrede. Moje mišljenje bih zadržao za sebe - kratko je poručio. Odgovor nas nije začudio s obzirom na to da su nakon serijala Jutarnjeg lista, koji otkriva malverzacije vezane za trgovinu mesom, mnogi odlučili šutjeti u strahu za svoj posao i život.

Poljoprivredna komora pokreće vlastitu istragu

Nakon niza tekstova Jutarnjeg lista o malverzacijama u trgovini mesom, dužnosnici Hrvatske poljoprivredne komore odlučili su pokrenuti vlastitu istragu.

- Pokušat ćemo od proizvođača doznati što više i provjeriti navode objavljene u Jutarnjem listu. Sve rezultate proslijedit ćemo nadležnim ministarstvima i drugim državnim institucijama te o njima obavijestiti javnost - najavio je Bogdanović.

No, ne treba očekivati da će institucije nešto poduzeti. Sama je Vlada danas, umjesto da najavi istragu navoda iz Jutarnjeg, naložila da se “pronađu oni koji podmeću neistine.

Bez odgovora iz američkog veleposlanstva

U nekoliko navrata smo od Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država pokušali dobiti komentar na tvrdnje Mate Brstila da su slali brojne delegacije u Ministarstvo poljoprivrede koje su lobirale za izmjene zakona.

Međutim, rečeno nam je da trenutno nema nikog nadležnog za odnose s javnošću i da nazovemo poslije.

Ni nakon tri poziva nismo uspjeli naći nekoga tko bi nam odgovorio na naše upite o navodnim diplomatskim pritiscima za uvoz mesa sporne kvalitete. Osobi koja se javljala na telefon ostavili smo brojeve mobitela i zamolili da nas netko što prije kontaktira. Do zaključenja izdanja nitko nam se nije javio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 07:15