Saborski Odbor za graditeljstvo podržao Zakon o obnovi Zagreba i okolice

Saborski Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo podržao je u utorak, s devet glasova za i tri suzdržana, konačni prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, o kojem će Hrvatski sabor raspravljati u srijedu.

Konačnim prijedlogom zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije financiranje konstrukcijske obnove zgrada ići će prema modelu da 60 posto financira Vlada, 20 posto jedinice lokalne samouprave i 20 posto vlasnici.

Novost u odnosu na prvo čitanje je uvrštavanje u zakon socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa, prema kojima će vlasnici i suvlasnici kuća i stanova stradali u potresu, a na minimalcu su i nemaju značajniju imovinu, država i jedinice lokalne i regionalne samouprave u potpunosti će financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.

U zakon uvršteno je i da se hipoteka upisuje na poseban dio nekretnine kako bi se mogli odvojeno tretirati oni vlasnici koji su ispunili svoje obveze u financijskom sudjelovanju u obnovi od onih koji to nisu, kazala je državna tajnica u Ministarstvu graditeljstva Dunja Magaš.

Među ostalim, uvrštena je i mogućnost dobivanja novčane pomoći i za hitne radove popravka stubišta.

Obnovu zgrada javne namjene u potpunosti će financirati vlasnik ili osnivač odnosno pravna osoba kojem je zgrada dana na upravljanje, navodi se eksplicitno u zakonu.

U izradi zakona sudjelovao je veliki broj stručnjaka te s nadamo da zakon daje odgovore na brojna pitanja i da će obnova biti provedena na najvišoj stručnoj razini i da će se građani opet osjećati sigurno u svojim domovima, poručila je Magaš.

Tomašević: Još uvijek puno nedorečenosti

Iako je zakon detaljniji Tomislav Tomašević (Možemo) drži da još uvijek ima puno nedorečenosti i najavljuje više od 20 amandmana. Zadovoljan je uvrštavanjem socijalnih kriterija u zakon i financijskim okvirom, ali nije institucionalnim okvirom odnosno osnivanjem Fonda za obnovu.

Prigovorio je i da se ne podudaraju podaci o broju oštećenih zgrada u obrazloženju zakona od podataka Grada Zagreba. Prema podacima Zagreba oštećeno je 19.000 zgrada, a u obrazloženju zakona je 24.000 što je razlika od 20 posto, kazao je.

Zvane Brumnić (SDP) rekao je da ga najviše žalosti činjenica što će se investirati 40 do 60 milijardi kuna u obnovu, a ne vidi se iskorak u razvoju Zagreba.

„Nema vizije što želimo da Zagreb bude u budućnosti”.

Smatra i kako bi osim invalida Domovinskog rata oslobođeni od sufinanciranja obnove trebale biti i sve druge osobe s invaliditetom.

Zakon naime propisuje da će iznosa od 20 posto sufinanciranja obnove biti oslobođeni vlasnici nekretnina čiji mjesečni dohodak u protekloj godini nije prelazio iznos od 4.000 kuna i oni koji na dan potresa nisu imali imovinu ukupne vrijednosti veće od 200.000 kuna. U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.

Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim same provedbe obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava za obnovu i predstavljati će svojevrsni „One stop shop” za sve građane koji su pogođeni potresom.