Hrvatski sabor je u petak izmijenio i dopunio pet pravosudnih zakona koji su doneseni radi pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje se očekuje iduće godine.
Izmijenjeni su i dopunjeni Zakon o sudovima, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku te Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Izmjene i dopune Zakona o sudovima donesene su radi provedbe presude Suda Europske unije u spojenim predmetima FINA protiv HANN-INVEST i dr. s ciljem revidiranja odredbi o obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela.
Mijenjaju se uvjeti za imenovanje ravnatelja Uskoka
Izrijekom je propisana zabrana primanja darova za suce te su povećani udjeli mjerila kvalitete i kvantitete rada sudaca u njihovom ocjenjivanju (s najviše po 60 na najviše po 70 bodova). Osniva se i novi sudski odjel specijaliziran za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta u Županijskom sudu u Varaždinu.
Izmjenama zakona nadležnost za odlučivanje o podnesenim zahtjevima za suđenje u razumnom roku prenosi se s predsjednika neposredno višeg suda na predsjednika suda pred kojim je postupak u tijeku. Također, propisana je i obveza pohađanja stručnog usavršavanja za sve suce koji sude u predmetima obiteljskih odnosa, kao i specijalizacija sudaca drugostupanjskih sudova.
Izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta rasterećuje se Županijski sud u Zagrebu jer se proširuje nadležnost Županijskog suda u Varaždinu koji ujedno preuzima i područje nadležnosti Županijskog suda u Bjelovaru. Također, omogućuje se i učinkovitiji rad Uskoka u složenijim koruptivnim kaznenim predmetima. Mijenjaju se i uvjeti za imenovanje ravnatelja Ureda i izričito se propisuje da nitko ne može biti imenovan na ovu dužnost više od dva puta uzastopce.
Izmjenama Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije te se revidira i kazneno djelo podmićivanja zastupnika.
Uz to, pooštravaju se zakonske sankcije za kazneno djelo trgovanja ljudima koje se odnose na nehajno prouzročenje smrtne posljedice, a za nastup smrtne posljedice kod djeteta žrtve trgovanja ljudima uvodi se kazna zatvora od najmanje 10 godina pa sve do dugotrajnog zatvora. Također, to kazneno djelo dopunjuje se i iskorištavanjem zamjenskog majčinstva kao novim ciljem kaznenog djela.
Pooštreno kažnjavanje za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama
Zakonom je pooštreno i kažnjavanje za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te će se minimum za to kazneno djelo povisiti s jedne na 3 godine zatvora.
Izmjenama Zakona o kaznenom postupku ubrzava se kazneni postupak te se stoga pojednostavljuje postupanje pred optužnim vijećem. Optužna vijeća održavat će se bez sudjelovanja stranaka uz dvije iznimke - kada je zaprimljena izjava jednog ili više okrivljenika vezano za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka te kada se ima prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.
Izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždači) izrijekom se obuhvaćaju kaznena djela protiv gospodarstva, protiv službene dužnosti te kazneno djelo pronevjere i podmićivanja zastupnika. Dodatno se jača pozicija ‘zviždača‘ jer će osobe koje nepravilnosti prijavljuju izravno policiji ili državnom odvjetništvu imati pravo na zaštitu pod jednakim uvjetima kao i osobe koje prijavu podnose nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje.
Izmjenama zakona propisani su i rokovi pa odgovor na tužbu treba biti u roku od 15 dana, održavanje glavne rasprave u roku od 30 dana od primitka odgovora te okončanje prvostupanjskog postupka u roku od šest mjeseci, dok je drugostupanjski sud dužan odlučiti o žalbi u roku 30 dana. Povećane su i gornje granice prekršajnih kazni za osvetu prema prijavitelju, do 100.000 eura za pravnu osobu, do 15.000 eura za fizičku osobu obrtnika te 6 tisuća eura za pojedinca.
Osniva se tim za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta pri DORH-u
Sabor je donio i izmjene Zakona o Državnom odvjetništvu po kojima će provedba temeljnih sigurnosnih provjera biti samo za službenike i namještenike u državnom odvjetništvu nadležnom za postupanje u predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Zbog sve učestalije pojave kibernetičkog kriminaliteta, pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osniva se posebni tim za njegovo suzbijanje. Glavnom državnom odvjetniku propisana je mogućnost da osnuje specijalizirane timove za suzbijanje drugih vrsta kriminaliteta i nezakonitosti koje ugrožavaju imovinu Republike Hrvatske i opća dobra, kao i da imenuje voditelje i članove timova na vrijeme od pet godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....