Saborski zastupnici raspravljaju u utorak prijedlog 40 oporbenih zastupnika da se osnuje povjerenstvo koje bi istražilo eventualna ometanja ili druge nedopuštene utjecaje vlasti na neovisne istrage i procesuiranje slučajeva korupcije, a potaknuto je "aferom Janaf".

Iza tog prijedloga stoje svi oporbeni klubovi koji, nakon curenja informacija u "aferi Janaf", žele da se istraži utjecaj političkih tijela na opstruiranje istraga, slabosti zakonskog i institucionalnog okvira borbe protiv korupcije i propusti u sigurnosnom i pravosudnom sustavu. Žele i da povjerenstvo ispita postoje li manjkavosti u zakonodavnom i institucionalnom okviru koje omogućavaju utjecaj politike na rad policije, DORH-a, SOA-e ili sudova, koje su slabe točke unutar sigurnosnog i pravosudnog sustava, gdje može doći do odavanja klasificiranih informacija iz sustava neovlaštenim osobama i drugo. HDZ je od početka rezerviran prema prijedlogu i ne kani ga podržati.

Nikola Grmoja (Klub Mosta) jedan od podnositelja, rekao je kako je ulaskom Hrvatske u EU oslabio sustav nadzora i mehanizam obračuna s korupcijom i organiziranim kriminalom i počelo njegovo rastakanje. Stvoren je pravni nered koji je omogućio ometanje ometanje kaznenih postupaka ili njihovo stalno vraćanje na početak. Afera Janaf prelila je čašu i potaknula oporbu da nastupi ujedinjeno, rekao je Grmoja ustvrdivši kako su očito na to neke od institucija zažmirile po političkom nalogu. Državna revizija nije bila u Janafu punih šest godina kako bi mogla utvrditi nepravilnosti u javnim nabavama. Dodao je kako državna revizija nema zakonsku nadležnost za kontrolu javne nabave u Janafu. Porezna uprava spava na ušima i žmiri na nezakonito stečen novac, ali zato zatvara ugostiteljske lokale zbog par kuna viška u blagajni i ovršava građane. Argumente protiv istražnog povjerenstva odbacujemo kao cinične i lažne, poručio je Grmoja. Dodao je kako sada čeka člana vladajuće koalicije Milorada Pupovca (SDSS) da kaže kako nije vrijeme za povjerenstvo, kao što je to tvrdio i za povjerenstvo za Agrokor. No, u Hrvatskom saboru postoje ljudi koji neće šutke promatrati kriminal i korupciju, naglasio je Grmoja.

Peđa Grbin (Klub SDP-a) rekao je kako HDZ ne dopušta osnivanje povjerenstva koje bi trebalo odgovoriti kako bi se spriječilo dokazivanje i curenje informacija iz istrage i dojave osumnjičenicima, podsjetivši je kako je osumnjičeni iz afere Janaf bacio mobitel u Savu koji su srećom ronioci pronašli. Ako želimo borbu protiv korupcije, u njoj moramo biti svi zajedno, bez obzira na političku pripadnost, poručio je Grbin. Kao i više njegovih ioporbenih kolega, primijetio je kako u Saboru nema predstavnika Vlade.

Sandra Benčić (Klub Zeleno lijeva koalicija) reklaje kako je HDZ nakon prvotne podrške osnivanju povjerenstva, onda naknadno odustao kada je uvidio da to neće biti samo show za javnost, a premijer je ustvrdio kako je svrha povjerenstva postavljena preširoko. Upitala je zašto slučajevi političke korupcije nemaju sudski epilog i postoji li utjecaj vlasti na procesuiranje kriminalnih radnji. Naglasila je kako je svrha povjerenstva utvrditi slabe točke sustava, a ne sudski predmeti, te da za razliku od saborskog odbora imaju mogućnosti pozivati svjedoke pod prijetnjom sankcija. HDZ podržava sustav koji je slab i neotporan na politički utjecaj i zato je premijer tražio da HDZ-ovi zastupnici ne daju potporu povjerenstvu. Zato godinama nema sudskih presuda za ukradene milijarde i slučajeve korupcije, a nelegalno stečeni novac se skriva u stanovima i garažama, ustvrdila je.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) rekao je kako je legitimno da oporba traži osnivanje istražnog povjerenstva kao i da je poznato da istražna povjerenstva ne rješavaju ništa. Podsjetio je na slučajeve bivšeg premijera Ive Sanadera i predsjednika HGK Nadana Vidoševića, novogradiškog gradonačelnika Vinka Grgića iz SDP-a, skupine Borg u slučaju Agrokor, obnove Gunje nakon poplave, višestruko bojanje tunela. Sve to polako ide u zaborav, jer smo društvo dvostrukih mjerila, ocijenio je Zekanović. U prilog tome naveo je slučaj čovjeka koji je odbio platiti jednu rtv pretlatu od 80 kuna pa je dobio ovrhu od 1000 kuna, a dug za vodu od 200 kuna narastao je na 3000 kuna, dug banci od 50.000 koji nije bilo moguće vraćati nakon gubitka posla narastao je na 170.000 kuna. No, neki koji su državu osakatili za milijarde kuna za to nikad neće odgovarati, jer smo država dvostrukih mjerila, poručio je Zekanović.

Karolina Vidović Krišto (Domovinski pokret) najavila je potporu osnivanju istražnog povjerenstva kako bi se stvorila kritična masa za vladavinu prava, stabilnu i sretnu Hrvatsku. Korupcija nije stvar percepcije. Institucije ne rade svoj posao jer su njihovi ključni ljudi politički instrumentalizirani ili i sami inkriminirani. Korupcija je stara boljka, no civilizacijsko dostignuće je borba protiv korupcije, rekla je Vidović Krišto.