POLITIČKA NEIZVJESNOST

SABOR PRED JEDNIM OD NAJVEĆIH IZAZOVA U POVIJESTI Dan uoči zasjedanja ne zna se tko je vlast: Evo što bi se moglo dogoditi

Čak i ako se dogovore o predsjedniku, teško je očekivati da će se zastupnici dogovoriti oko mjesta bez kojih Sabor ne može normalno raditi
 Goran Mehkek / CROPIX / Goran Mehkek / CROPIX

Sutra točno u 10 sati počet će prva sjednica novog saziva Sabora koju je prošlog tjedna sazvala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Iako je do početka sjednice ostalo vrlo malo vremena, još jučer poslijepodne bilo je mnogo nepoznanica i otvorenih pitanja uključujući i ono najvažnije - hoće li se 8. saziv Sabora uopće uspjeti konstituirati.

Nova situacija

Nikad dosad nismo imali situaciju u kojoj je sazvana prva sjednica Sabora prije nego što je bio poznat mandatar, a samim time i vladajuća većina.Ustav je propisao rok u kojem se mora sazvati prva sjednica Sabora - najkasnije 20 dana nakon objave konačnih rezultata izbora.

Iako taj rok istječe 14. prosinca, Kolinda Grabar-Kitarović se odlučila prvu sjednicu zakazati prije drugog kruga konzultacija o mandataru koje će imati 7. prosinca. I time, slažu se ustavni stručnjaci, nije izašla iz okvira svojih ustavnih ovlasti. Također, Ustav propisuje i da se Sabor konstituira izborom novog predsjednika Sabora, ali nigdje ne navodi rokove u kojima se to mora odraditi već samo da se predsjednika bira na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika”.

Taktičko nadmudrivanje

Da bi se sjednica mogla održati, potrebno je da na nju dođe na najmanje 76 zastupnika, a za izbor predsjednika treba većina nazočnih.

Nakon što je prošlog tjedna mjesto predsjednika Sabora ponudio čelnom čovjeku Mosta Boži Petrovu koji ga je odbio, Zoran Milanović jučer je poslao novu ponudu Mostu. Službeno su im predložili da zajednički kandidat lijeve koalicije i Mosta bude Robert Podolnjak. Ako Most prihvati ponudu i Podolnjak postane predsjednik, to bi moglo biti i jedino što će se događati na sutrašnjoj sjednici.

Premda saborski Poslovnik propisuje da se nakon izbora predsjednika bira i Mandatno-imunitetno povjerenstvo koje mora potvrditi zamjenike za zastupnike koji su zatražili mirovanje mandata te po mogućnosti i potpredsjednike Sabora, tajnika Sabora i tajnika sjednice Sabora, kao i Odbor za izbor i imenovanja te druga radna tijela, to će najvjerojatnije, kako neslužbeno doznajemo, biti odgođeno za nastavak sjednice odnosno kada se bude znalo koja opcija je pozicija, a koja opozicija.

- Ustav propisuje da za konstituiranje Sabora treba izabrati samo predsjednika. A sve ostalo, od potpredsjednika Sabora do članova radnih tijela bit će izabrano naknadno, kada se bude znalo tko je parlamentarna pozicija, a tko opozicija - kaže nam izvor iz SDP-a koji je uključen u pripremu prve sjednice.

Najizgledniji scenarij

Stoga je najizgledniji scenarij da se sutra u Saboru na prvoj sjednici okupe svi novi zastupnici, a pravo odlučivanja imaju samo oni koji nisu stavili mandate u mirovanje zbog nespojive dužnosti, a takvih je samo u lijevoj koaliciji 23. Nakon što aktualni predsjednik Leko održi prigodan govor, vjerojatno će otići svojim kućama neobavljena posla. U tom slučaju oni će i dalje biti samo izabrani zastupnici bez ikakvih prava, a zastupnički mandat obnašat će njihovi kolege iz 7. saziva. Stručnjaci tumače kako se u slučaju neizbora predsjednika Sabora jednostavno prekida sjednica i njezin nastavak slijedi kada bude poznato tko ima većinu.

Jedino u slučaju da se Sabor konstituira, izabranim zastupnicima počinje teći mandat sa svim pravima, uključujući i pravo na plaću. To, pak, znači da bi, u slučaju novih izbora, svi oni stekli pravo na šest plus šest. Za desetak minuta provedenih u saborskoj klupi na konstituirajućoj sjednici tako bi dobili mogućnost da još šest mjeseci primaju punu zastupničku plaću koja je oko 17 tisuća kuna te još šest mjeseci pola plaće.

Bez izbora šefa Sabora - nema konstituiranja

1) Sabor je na prvu konstituirajuću sjednicu 3. prosinca sazvala predsjednica Republike svojom odlukom od 26. studenog.

2) Najkasnije 20 dana nakon objave konačnih rezultata morala je sazvati prvu sjednicu, a ona je to učinila 11 dana prije isteka krajnjeg roka.

3) Sjednica počinje u 10 sati 3. prosinca i njoj predsjeda aktualni predsjednik Sabora Josip Leko, a ako je on spriječen najstariji zastupnik, do izbora novog predsjednika.

4) Najkasnije do srijede u 10 sati stranke koje imaju zastupnike morale su u Sabor poslati obavijesti o tome tko će biti zamjenici onim zastupnicima koji su zbog nespojive dužnosti zatražili mirovanje mandata.

5) Prijedlog kandidata za novog šefa Sabora može dati onaj tko skupi potporu najmanje trećine zastupnika, odnosno njih 51.

6) Nakon što Leko pozdravi izabrane zastupnike i goste te se osvrne na rad Sabora u 7. sazivu trebalo bi se pristupiti izboru njegovog nasljednika.

7) Ako se izabere novi predsjednik Sabor je konstituiran, izvodi se himna i svim zastupnicima počinju teći sva prava, a onima iz 7. saziva prestaje mandat i mogu zatražiti aktiviranje prava 6 plus 6 ili saborsku mirovinu (ali samo oni koji su bili zastupnici prije 2011.).

8) Ako se izabere novi Predsjednik on će zaključiti sjednicu i zakazati novu jer je nepoznato tko ima većinu pa se ne mogu izabrati niti potpredsjednici Sabora niti radna tijela

9) Ako se Sabor ne konstituira Leko prekida sjednicu i zastupnici se razilaze bez da im je počeo teći mandat te se saziva nova sjednica

‘Odmetnici’ samo dva puta vratili mandate

Nakon što je SDSS-ovac Mirko Rašković istupio iz stranke, Milorad Pupovac poručio je kako očekuju da mandat vrati stranci koja ga je kandidirala na izborima. No, zastupnučki mandat je neotuđiv i ne postoji mogućnost da se izabrane zastupnike natjera da ga se dobrovljno odreknu. U povijesti Sabora tek su dva zastupnika koja su se odmetnula od svojih stranaka dala ostavke i vratila saborske mandate - Vladimir Primorac i Ivica Ropuš. Oboje su otišli iz HSLS-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:00