Zlata Đurđević, kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda koji je predložio predsjednik Zoran Milanović, gostovala je na N1 uoči saborske rasprave o njoj.
Đurđević je kazala da očekuje da će se u Saboru govoriti o njenim kvalifikacijama, integritetu i stručnosti, odnosno stvarima bitnima za izbor predsjednice Vrhovnog suda.
- Sa svim svojim dosadašnjim dostignućima u svom životu stavila sam se državnim institucijama na raspolaganje. Moja profesionalna savjest nije mi dopuštala da odbijem prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, samo je on taj koji može predložiti predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske - kazala je Đurđević.
- U Zakonu je bilo jasno naznačeno da se javni poziv mora raspisati u roku od 6 mjeseci prije isteka mandata, i nije navedeno da se može ponavljati. Tek je Ustavni sud u svojoj odluci naveo da je moguće ponavljati javni poziv i to je odluka koju mi moramo poštovati - kazala je.
- Ne samo da je Ustavni sud bio podijeljen, kao i naši stručnjaci, nego je i u samoj odluci izričito bilo rečeno da nije jasno prema zakonskom tekstu treba li se poziv ponavljati ili ne - dodala je Đurđević.
Ustvrdila je i da je Ustavni sud svojom odlukom omogućio ponavljanje postupka.
- Zbog dugotrajnosti postupka mislim da to nije dobro, jer omogućava da je moguće da će nastupiti ustavna kriza, ako konkretno ja ne budem izabrana, jer neće na vrijeme biti izabran predsjednik Vrhovnog suda. Imat ćete na čelu sudbene vlasti osobu koja je postavljena službenim aktom osobe koja više nije na čelu - kazala je Đurđević.
Provođenje procedure u zakonskom roku
Ustvrdila je i da ako predsjednik Vrhovnog suda ne bude izabran do 15.7. da će doći do neustavne situacije.
- Bez obzira na repetitivnost poziva, tijela koja biraju, a to je Sabor, dužna su provesti proceduru u zakonskom roku. Znači, 15.7. prvi put će se dogoditi, ako ja ne budem izabrana, da Hrvatska nema čelnu osobu sudbene vlasti - objasnila je Đurđević.
Dodala je da je od početka govorila da se radi o političkoj odluci, jer osobu na čelo Vrhovnog suda biraju ljudi iz politike, ali da to ne znači da je politika utjecala na izbor.
Dio zastupnika rekao je da je neće podržati zbog njezina stava o izručenjima.
- Ja, kao što sam izričito rekla na ispitivanju u Saboru, da se moje mišljenje uopće nije odnosilo na to je li nastupila zastara ili nije, nego na to kako se u drugim državama EU primjenjuje europski uhidbeni nalog, odnosno hoće li se dogoditi izručenje, ako je nastupila zastara - kazala je Đurđević.
- Apsurdno je da je jučer parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala mog kolegu s fakulteta, a upravo je on na poziv DORH-a zauzeo stajalište da je nastupila zastara. Moja uloga je kako se primjenjuje europski uhidbeni nalog i to potpuno jasno proizlazi iz mog mišljenja - kazala je.
Đurđević je ustvrdila da su mnogi ostali zaprepašteni činjenicom da u zapadnim demokracijama parlament bira suce.
- Imate tri grane vlasti, svaka kontrolira drugu granu vlasti, a bira ih narod, prema tome, i sudstvo bira narod, jer ga biraju druge dvije grane vlasti koje su neposredno izabrane od strane naroda. To je bilo nužno reći, jer su se kod nas pojavile ideje da bi sudstvo, zadnju granu demokracije, ukinuli. Bio je prijedlog zamjenika predsjednika, Marina Mrčele, da suci sami biraju svoga predsjednika, čak je to usporedio s Ustavnim sudom, a sve suce Ustavnog suda bira Sabor - kazala je Đurđević.
Smatra i da se ne može imati vladavina prava bez demokratskog elementa i mogućnosti naroda da utječe na sve grane vlasti. Đurđević tvrdi da je to omogućeno jedino kroz izbor predsjednika Vrhovnog suda.
'Nisam bila dužna javiti se na prvi poziv'
Odgovorila je i na kritike da je sudjelovala u nezakonitoj proceduri u prvom javnom pozivu.
- Ja se nisam bila dužna javiti na prvi poziv. Niti suci Vrhovnog suda, osim predsjednika Vrhovnog suda, nisu se javili na taj poziv, a sad me neki od njih prozivaju. Nisam se bila dužna javiti, javila sam se na drugi poziv, nakon što me podržao predsjednik Republike. Sasvim je jasno da se nitko neće javiti, ako ga ne podrži predsjednik Republike, a sad vidimo da, nažalost, nije dovoljna samo podrška predsjednika Republike.
Predsjednik Vrhovnog suda ima zakonsku ovlast u godišnjem izvješću upozoriti parlament da postoje nezakonite procedure ili probleme u pravosuđu. Mislim da se minorizira ovlasti predsjednika Vrhovnog suda. Mislim da su te ovlasti vrlo velike, ali se ne koriste da bi se promijenio sustav. Postoji vrlo jaka upravna struktura kojom rukovodi predsjednik Vrhovnog suda, on je na čelu cjelokupnog sudstva, odgovoran je za ukupno stanje u sudstvu, za dugotrajnost postupaka, ima uvid u sve postupke - kazala je Đurđević za N1.