Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene šest poreznih zakona, koje na snagu stupaju 1. siječnja, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a.
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.
Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i država. Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.
Porez na nekretnine neće plaćati vlasnici za one nekretnine koje koriste za stalno stanovanje (za prvu nekretninu), za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini). Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine, a oslobođenje će se moći dobiti i prema socijalnim razlozima.
Oslobođenja plaćanja novog poreza na nekretnine bit će i „domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja. Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada.
Također, novim poreznim izmjenama propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.
Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.
Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina bit će hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.
Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.
U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 50.000 eura.
Uoči glasovanja o paketu poreznih zakona, oporba je ponovila svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine.
Miro Bulj (Most) ponovio je da ga neće uvoditi u Sinju makar ga zatvorili, dok je nezavisna Marija Selak Raspudić pozvala na porezno rasterećenje i bacanje predloženog u smeće.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je riječ o pljački hrvatskih građana, a Marina Živkovića (Možemo!) da neće riješiti problem priuštivog stanovanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....