OFENZIVA

RUSKA VEZA: JESU LI SE TODORIĆ I SBERBANK PONOVNO PRIBLIŽILI Osim agresivnog stila, vlasnik Agrokora i njegov najveći vjerovnik dijele i metu napada

 Boris Kovačev / CROPIX

Svakodnevni napadi Ivice Todorića uvelike podsjećaju na komunikacijski stil koji su u hrvatski javni prostor unijeli Rusi, najprije veleposlanik Anvar Azimov, a potom šefovi Sberbanka Maksim Poletajev i German Gref: pucanje iz svih oružja.

Osim agresivnog stila, još uvijek formalni vlasnik Agrokora i njegov najveći vjerovnik dijele i metu napada, a to su vladajuće strukture, lex Agrokor i izvanredna Uprava.

Isti argument

Doduše, kada se afera počela kotrljati, Rusi su uglavnom napadali samog Todorića i prvi su objavili da je falsificirao bilance, ali kasnije su se isključivo koncentrirali na novu Upravu Agrokora i roll-up kredit. Na taj model kreditiranja poziva se i Todorić da bi diskreditirao novo vodstvo, pri čemu uvelike koristi upravo argumente Sberbanka. Tako navodi da izvanredna uprava dobavljače tretira nejednako, da je roll-up kredit nelegalan i da su ga za sebe dizajnirali strvinarski fondovi. U njegovoj interpretaciji, ako se ovakvo stanje nastavi, “svi će vjerovnici, osim Ramljakovih povlaštenih fondova, njemu bliskih dobavljača, partnera, savjetnika i suradnika izgubiti ogromne vrijednosti”. Nadalje, izvanredna uprava “konstrukcijama i pritiscima omogućuje ljudima iz fonda Knighthead da direktno upravljaju i manipuliraju bilancama”.

Roll-up model financiranja podrazumijeva povlašteni status i za dio ranije odobrenih kredita, a Sberbank je odbio u njemu sudjelovati jer je smatrao da pogoduje američkim fondovima, koji su kupovali dug na tržištu za 30 do 35 posto vrijednosti. “Ne razumijemo tu logiku”, rekao je Poletajev.

Ipak, pozicije Todorića i Sberbanka, prema mišljenju financijskog analitičara Hrvoja Japunčića, “dijametralno su različite”. On smatra da se aktivnosti Sberbanka moraju gledati u financijskom kontekstu jer je riječ o banci koja samo pokušava vratiti uloženi novac, dok je u slučaju Ivice Todorića posrijedi vlasničko i upravljačko problematiziranje ovog slučaja.

Nove brojke

Na kraju, za sve aktere u slučaju Agrokor, manje ili više nezadovoljne, ključno je jedno: što će reći revizijsko izvješće PWC-a za 2016. godinu. Pritom nije toliko bitno koliko vrijedi valorizirana imovina niti koliko na kraju iznosi gubitak, nego ponajprije “interpretacija” novih brojki, u smislu predstavlja li osnovu za podizanje tužbi. U svakom slučaju, o tome ovisi kolike i kakve će tužbe uslijediti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:38