DVA NOVA REAKTORA

Rusi na hrvatskom pragu grade nuklearku, treba li se zabrinuti? Stručnjak tvrdi: ‘Bit će ovisni o Kremlju‘

‘Ono što bi moglo čuditi jest da projekt nije bio ugrožen sadašnjim odnosima EU i Rusije zbog rata u Ukrajini‘

Reaktor nuklearke Paks

 Attila Kisbenedek/Afp

Vijest da je mađarsko nuklearno regulatorno tijelo prije nekoliko dana izdalo dozvolu za izgradnju dva nova reaktora u nuklearnoj elektrani Paks koje će graditi ruski Rosatom prema ugovoru iz 2014. godine izazvala je veliku pozornost u svijetu.

"Proces već dugo traje i zapravo kasni što se tiče izdavanja dozvole od strane mađarskog regulatornog tijela. Dio pripremnih radova na lokaciji je u tijeku, kao i izrada teške opreme u Rusiji. Projekt je prošao i strogi međunarodni pregled pod okriljem Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Projekt VVER-1200 tvrtke Rosatom u svim svojim inačicama je dobar izvozni proizvod.

Još veća ovisnost

Ovako licenciran je osmišljen za prodaju izvan zemalja koje su pod direktnim ruskim utjecajem. Natječaj je bio dosta čudan, ali dobio je suglasnost Europske unije 2017. godine. Rusija je osigurala kreditnu liniju Mađarskoj za ukupni iznos, a rok za otplatu je već pomaknut jer je cijeli projekt kasnio. Mislim da bi po novom elektrane trebale biti na mreži oko 2030. godine - pojasnio je dr. Davor Grgić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu i jedan od vodećih hrvatskih nuklearnih stručnjaka.

"Ono što bi moglo čuditi jest da projekt nije bio ugrožen sadašnjim odnosima EU i Rusije zbog rata u Ukrajini. Finska je od takvog projekta, koji je bio iniciran još ranije od mađarskog, promptno odustala. S druge strane, slične elektrane se grade u Turskoj i Egiptu, još od ranije u Kini i Bangladešu. Sve to znači da Mađarska ima posebne odnose s Rusijom, a značit će sigurno i dodatni oblik ovisnosti. VVER-1200 je bio inicijalno i u igri za Krško 2, ali u idućoj fazi se ne računa ni na Rusiju ni na Kinu kao ponuđače. Prije rata u Ukrajini u SAD-u su procjenjivali da Rusija drži gotovo 50 posto svjetskog tržišta nuklearnih elektrana. Bilo bi za očekivati da je ovaj rat to ugrozio, ali kako su ionako ciljana nezapadna tržišta i kako trenutno taj dio industrije još nije pod direktnim sankcijama, Rosatom još uvijek dobro prolazi", naglasio je Grgić.

Nuklearka Paks nalazi se oko 100 kilometara južno od Budimpešte i oko 75 kilometara od hrvatske granice te zadovoljava čak 40 posto mađarskih potreba za električnom energijom.

"Na istoj lokaciji su četiri reaktora. Prvi reaktor je u pogon ušao 1982. Jedinice su dobile produženje životnog vijeka do perioda od 2032. do 2037. godine. Njihova ukupna snaga je oko 2000 MWe. Do kraja njihova vijeka u pogonu bi trebale biti dvije jedinice VVER-1200 elektrane Paks II, ukupne snage 2400 MWe. Nove elektrane su plod intenzivnog evolutivnog razvoja i ne zaostaju za sličnim zapadnog tipa. Sigurnost je unaprijeđena i pasivnim sigurnosnim sustavima tako da je vjerojatnost teškog kvara bar za jedan red veličine manja od postojećih elektrana na toj lokaciji, a veće oslobađanje reaktivnosti u okoliš je vrlo malo vjerojatno", pojasnio je Grgić.

Aktivni sigurnosni sustavi

Ističe da u pogledu nuklearne sigurnosti nema razloga za zabrinutost.

"VVER-1200 je reaktor III+ generacije. Ima dobre karakteristike i osnovnog projekta i aktivne i pasivne sigurnosne sustave. Više takvih elektrana je u komercijalnom pogonu i reaktor je rezultat evolutivnog razvoja već ionako pouzdanog reaktora tipa VVER-1000. Mađarska je prošla sve faze uobičajene za izgradnju takvog objekta vezano za prekogranični utjecaj, pri čemu je Hrvatska bila dio tog procesa. Novi reaktori imaju i bolje sigurnosne karakteristike od VVER-440 reaktora koji su trenutno u pogonu na lokaciji Paks. Na ovo treba gledati kao na jedan način sagledavanja rješavanja energetskih pitanja u susjednim zemljama. Mađarska je, sagledavši sve druge opcije, odlučila ovako planirati dio svoje energetske budućnosti", zaključio je Grgić.

Rosatom je najveći svjetski izvoznik reaktora

Rosatom je najveći svjetski izvoznik nuklearnih reaktora i praktički ima monopol nad gorivom koje koriste. Dosad Rosatom nije bio pod sankcijama koje su Rusiji uveli Europska unija i Sjedinjene Američke Države, a stručnjaci smatraju da bi se uvođenje embarga za rusko nuklearno gorivo moglo vratiti kao bumerang i prisiliti niz zemalja na povratak ugljenu.

Nadalje, za razliku od plina ili ugljena, nuklearno gorivo zahtijeva precizno projektirane gorivne elemente koji su u skladu sa zahtjevima za licenciranje što ih postavljaju sigurnosni regulatori. Pokušaj da Unija prekine veze s Rosatomom mogao bi ugroziti opskrbu električnom energijom za gotovo 100 milijuna Europljana u zemljama koje se oslanjaju na nuklearne elektrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 12:33