OPATIJA - U Hrvatskoj još nema razloga za optimizam. Ova će godina biti godina stagnacije bez nekih velikih strukturnih promjena. Mi smo u fazi preživljavanja a ne u razdoblju otvaranja perspektive za izlazak iz krize. Primjer Grčke jasna je poruka da nam nitko neće pomoći ako si ne pomognemo sami poručio je guverner HNB-a Željko Rohatinski otvarajući u Opatiji konferenciju tržišta novca.
Iz prvog reda, po prvi puta u funkciji premijerke, poruke guvernera slušala je i Jadranka Kosor. Usprkos odmjerenim tonovima Rohatinskog sigurno joj nije bilo ugodno čuti veoma jasnu kritiku Vladine politike kroz izostanak pravovremenih i efikasnih mjera za izlazak iz krize. - Nema ni snage ni motiva da se stvari počnu mijenjati - kazao je Rohatinski te poručio kako nema čvrstih razloga zbog kojih bi HNB ove godine nastavio sa smanjenjem stopa obvezne pričuve banaka. Smatra, naime, da uz dosadašnju strukturu realizirane potražnje za kreditima gdje i dalje očekuje dominaciju javnih poduzeća i države, takva bi politika moglo dovesti do pogoršanja u platnoj bilanci, moguće i inflacije.
U 2010. očekuje rast ukupnih kredita za oko 6 posto, pri čemu kredita državi za oko 10 posto, a u ostalim sektorima 5,5 posto. Istodobno očekuje i nova zaduživanja države i gospodarstva na ino tržištu kapitala i to za oko 3 milijarde eura, što znači da bi ukupni kreditni rast u ovoj godini mogao iznositi oko 7,5 posto. U opširnom obrazlaganju poteza monetarne politike, ustvrdio je da su oni bili pravovremeni i efikasni na razini cijelog sustava.
- Moguće i preefikani jer se stvarao dojam da se krizi usprkos može funkcionirati bez strukturnih promjena. One izostaju ili se sporo iniciraju pa je i efikasnost politike padala na nižim razinama. Međutim, bez tih promjena, prije svega otklanjanju neracionalnosti u funkcioniranju javnog sektora nema rješenja dugoročnih problema pa time ni brzog izlaska iz krize - smatra Rohatinski. Podsjetio je kako je monetarna politike u 2009. bila prisiljena pomoći državi u otplati kredita i refinanciranju dugova kako bi se spriječio daljnji pad kreditnog rejtiga i ugrozio tečaj, no loša posljedica toga bilo je istiskivanje privatnog sektora iz raspodjele 'kreditnog kolača'.
Guverner nema ozbiljnih očekivanja od vladinih kriznih kreditnih modela jer kako kaže, odgađanje aukcije za jamstva iz takozvanog B modela govori o nedovoljnoj spremnosti i sposobnosti samih poduzetnika da mijenjaju svoje poslovanje. Očito nema spremnih investicijskih projekta u privredi. Niti mjere subvencioniranja stambenih kredita kao ni državne investicije u cestogradnji nisu na pravcu rješavanja uzročnika krize, smatra Rohatinski.
Premijerka Kosor složila se s Rohatinskim u konstataciji kako neki misle da se u krizi može živjeti kao da ona nije prisutna no odmah se i požalila. -Svi traže promjene a nitko ne pristaje da one krenu od njega. Tek kada tu činjenicu uspijemo osvijestit moći ćemo napraviti taj očekivani korak.
Smatra da je kroz dva rebalansa i smanjivanju rashodovne strane proračuna za 7 milijardi kuna plus milijardu ušteđenih u javnim poduzećima Vlada adekvatno reagirala na krizu, a najavljuje i daljnje rezove, pri čemu je podsjetila da je ovaj tjedan očekuju pregovori sa sindikatima javnih službi na koje vlada dolazi s odlučnim prijedlozima.
Najavljuje uskoro i nove Vladine projekte, a već u četvrtak na vladi će biti prezentirati kreditni model 'C' koji će obuhvatiti gospodarske subjekte koji su i prije krize bili u velikim teškoćama. Nažalost, ništa konkretnije nismo mogli čuti jer je premijerka brojnim okupljenim novinarima uskratila mogućnost dodatnih pitanja. Očito se mijenja komunikacijska strategija na način da će se ubuduće maksimalno izbjegavati sučeljavanje s novinarima. Inače, za razliku od Rohatinskog koji najavljuje nastavak krize i kroz 2010. premijerka je uvjerena da ima razloga za optimizam jer smo, kako kaže, u fazi stvaranje perspektive za izlazak iz krize.