RH mora dobiti potporu Merkel i Macrona da bi 'smirila' bunt Slovenije

Nema više uvjeta za ulazak u Schengen koje Hrvatska nije ispunila. Europska komisija potvrdila je to uistinu čestim provjerama, kritikama i analizama. Slala je stručnjake na granične prijelaze s BiH kako bi se izravno na terenu uvjerila u ispunjavanje uvjeta i primjenu schengenskih odredbi, u zračne i morske luke, veleposlanstva na Kosovu i u Rusiju kako bi utvrdila poštuje li se schengenski sustav.

Tijekom 2016. primjedbi je bilo mnogo, u 2017. manje, ali bilo ih je i u prvoj polovici ove godine. Posljednje što je Komisija tražila bila je nabava opreme za nadzor kopnene granice, upotreba pasa tragača za nadzor i povećanje osoblja. U konačnici se i to ispunilo te su sve članice schengenskog režima, navodi Komisija u izvješću, dale pozitivno mišljenje, potvrđujući da je Hrvatska zadovoljila sve tehničke uvjete za Schengen.

U normalnoj situaciji, to bi bilo dovoljno za ulazak u schengenski režim i sve ostalo bilo bi samo pitanje procedure. Ali, kao i za sva pitanja u EU, konačna odluka ovisi o političkoj volji članica. Ispunjavanje kriterija znači početak novog puta, onog na političkom polju.

Prvo treba vidjeti što će se dogoditi sa Schengenom u budućnosti. Neke države članice pretjerano koriste mogućnost njegove suspenzije i uvođenja povremenih i privremenih kontrola putnika. Ako se države članice EU ne uspiju dogovoriti o reformi zajedničke politike azila i migracija, a to neće biti nimalo lako, budućnost Schengena ponovno će se dovesti u pitanje iako se stalno ponavlja da je jedno od najvećih postignuća projekta ujedinjene Europe.

Da je put prema Schengenu i nakon potvrde Komisije o ispunjenju svih uvjeta dug, najbolje se moglo vidjeti na primjeru ulaska Bugarske i Rumunjske u tu zonu slobode kretanja bez kontrola na granicama. Te dvije zemlje, koje su ušle u EU 1. siječnja 2007., dakle šest i pol godina prije Hrvatske, odavno su ispunile sve uvjete i za to dobile potvrdu Europske komisije, ali još nisu ušle u Schengen.

Hrvatska će zato morati usporedo s nastavkom ispunjavanja kriterija još aktivnije raditi na diplomatskoj razini sa svim državama članicama. Fokus ponajprije mora biti na Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj kako bismo od njih dobili jasnu i nedvojbenu potporu, ne samo nedorečena politička obećanja, nego jasnu potvrdu da će u Vijeću dati svoj glas za naš ulazak u Schengen kad to dođe na dnevni red. Uspije li Hrvatska dobiti potporu Pariza i Berlina, bit će joj lakše i s Nizozemskom, što će onda pomoći i u prevladavanju eventualnih prepreka iz Slovenije.

Slovenija se dosad nije morala formalno izjašnjavati jer nije bilo potvrde Komisije o ispunjenju uvjeta. Ali, očito je da sada želi koristiti članstvo u Schengenu kako bi nas pritisnula zbog arbitražne odluke o granici, koju Hrvatska ne priznaje, a zbog koje je Slovenija protiv nje pokrenula postupak pred Sudom EU. Protivljenje Slovenije, smatraju diplomati, zasniva se na tom problemu, a ne na bilo kakvom uvjetu koji Hrvatska nije ispunila, iako Slovenija želi i to vezati uz Schengen.

Ostane li Slovenija u tome sama, to će biti teže spriječiti. A blokada Hrvatske ne bi bila dobra ni za Sloveniju, kojoj je jednako tako u interesu da što prije uđemo u Schengen. Time će se vanjska granica Schengena pomaknuti na granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, a Slovenija bi se značajno rasteretila. Hrvatska na tim granicama već provodi sve što joj Schengen nalaže, a to je izuzetno izazovan posao koji treba nastaviti. Pitanje formalnog ulaska Hrvatske u schengensku zonu vjerojatno će doći na dnevni red tijekom njemačkog predsjedanja Unijom, a može se prolongirati i na predsjedanje Sloveniju, koja će “kormilo” preuzeti u prvoj polovici 2021. godine.