Rezanje visokih plaća u javnom sektoru rješava samo 0,6 posto manjka

Kada najavi neku mjeru, ministar financija Boris Lalovac uobičava reći da se tek rade izračuni, kalkulacije, analize..., a oni će pokazati hoće li se ona doista i donijeti. Tako je bilo s najavom mogućeg smanjenja plaća u javnoj službi. Centralni obračun plaća ministru je donio interesantne podatke: da više od 20.000 ljudi prima plaću veću od 10.000 kuna. Zatražio je i podatke o njihovim drugim primanjima, poput raznih dnevnica, i sada želi vidjeti ima li tu prostora za uštede.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić tome je dodao da će se rezati sva primanja, a ne samo ona veća od 10.000 kuna.

On smatra da se smanjenje na masi plaća može postići “i kroz kolektivni ugovor u zdravstvu te temeljni kolektivni ugovor za državne službenike, o kojima će Vlada pregovarati sa sindikatima”.

Da je državna uprava skupa i k tome neučinkovita, složit će se svi.

Pitanje je samo na koji je način moguće riješiti manjak u proračunu i problem javne uprave te kamo vode najave ministra Lalovca.

Prosječna plaća

- Čini mi se kontradiktorno to što istodobno najavljuje porezno rasterećenje plaća, s namjerom da se potakne potrošnja i spriječi odlazak visokoobrazovanih, te smanjenje plaća u javnom sektoru koje su veće od 10.000 kuna - kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

Moguće je da ministar tek želi riješiti neka neopravdano visoka primanja u dijelu državne uprave, posao koji je počeo njegov prethodnik. Međutim, ako je riječ o uštedi na plaćama, računica mu ne ide u prilog.

Uz pretpostavku da stvarno odluči smanjiti plaće iznad 10.000 kuna neto, za recimo 10 posto, mogao bi uštedjeti nekoliko desetaka milijuna kuna. Kako je sam naveo, takvih je u javnoj upravi 20.000.

Ako im je prosječna bruto plaća 20.000 kuna, smanjenje za 10 posto donijelo bi 40 milijuna kuna.

Međutim, smanjenje plaće znači i manje uplate u proračun u vidu poreza i doprinosa, pa se može pretpostaviti da bi konačan učinak bio 30-ak milijuna kuna na godišnjoj razini.

A za zatvaranje novonastale rupe od oko pet milijardi kuna na raspolaganju ostaje samo nekoliko mjeseci. S druge strane, ministar Lalovac istodobno zagovara smanjenje poreznog opterećenja plaća, uključujući ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 40 posto. Kalkulacije Ministarstva financija su pokazale da bi proračun time ostao bez nekoliko milijardi kuna. Osim toga, upitno je kakvu poruku ministar šalje smanjivanjem plaća iznad 10.000 kuna. Vedranu Đulabiću sa zagrebačkog Pravnog fakulteta nije jasno zašto je to uopće nekome problem.

- Rad je rad i treba ga platiti, bez obzira na to je li u privatnom ili javnom sektoru. U Hrvatskoj je visokospecijalizirani rad ionako podcijenjen i smanjivanjem plaća samo bi se potaknuo odlazak i ono malo visokobrazovanih koji su ostali u zemlji - kaže Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost.

Drugi je problem, smatra on, ako je netko došao u državnu upravu političkim putem, ne radi ništa i prima visoku plaću. Rješavanje takvih slučajeva itekako je poželjno.

Kriterij napredovanja

- Naš javni sektor nije jako glomazan, problem je njegova neefikasnost i ispolitiziranost. Političari stalno dovode svoje ljude u državnu upravu i istodobno se žale da je ona neučinkovita. To ne ide jedno s drugim - naglašava Đulabić. Za konzistentnu reformu javne uprave, koja bi donijela uštede, ali istodobno i učinkovitost, potreban je malo obuhvatniji pristup. On uključuje postavljanje jasnih kriterija napredovanja i nagrađivanja, koji će poticati najbolje.

Kada je riječ o ovogodišnjem izvršenju proračuna, Martina Dalić, bivša ministrica financija i HDZ-ova saborska zastupnica, smatra da je ono već definirano i tu se više neda puno napraviti jer “ne može se uštedjeti na nečemu što je već potrošeno”.

Ozbiljna reforma

Umjesto smanjivanja koje predstavlja kap u moru dugova, smatra da bi bilo puno djelotvornije iskoristiti narednih nekoliko mjeseci na uvođenje reformi koje bi mogle početi davati rezultate početkom iduće godine.

- Po sadašnjim najavama, ministru Lalovcu ne pada na pamet da pokrene sistematsku reformu javne uprave i oslobodi javni sektor neradnika i zabušanata, postavi pitanje svrsishodnosti raznih agencija i centara, zapita se zašto sustav zdravstva uporno stvara gubitak od 1,5 milijardi kuna godišnje, uz rokove plaćanja lijekova od 400 dana - ističe Dalić.

Ovi se problemi, kao i rast ekonomije, dodaje, neće riješiti bez reformi, za neke bolnih, za neke prihvatljivih, ali bez njih “niti će se zaustaviti gomilanje dugova i deficita, niti će se pokrenuti ekonomija, niti će se stvoriti prostor za toliko potrebno snižavanje poreza”. Takav posao, naravno, ne može odraditi jedan ministar, nego podrazumijeva predan rad cijele Vlade.