SASTANAK PLENKOVIĆ-JANŠA

‘Razmišljamo o proširenju plinovoda prema Sloveniji. Razgraničenje? Nešto moramo ostaviti i za idući Janšin mandat‘

Dvojica premijera razgovarala su o situaciji u Ukrajini, a dotaknuli su se i teme energetike te arbitraže

Janez Janša i Andrej Plenković 

 Damir Krajac/Cropix

Slovenski premijer Janez Janša stigao je u Zagreb. U ponedjeljak predvečer u Banskim dvorima ugostio ga je hrvatski kolega i domaćin Andrej Plenković.

Dvojica premijera razgovarala su, kako je bilo najavljeno, o situaciji u Ukrajini, a dotaknuli su se, također prema najavi, i teme energetike te arbitraže.

Nakon sastanka održana je zajednička konferencija za medije koju prenosimo uživo.

U uvodnom obraćanju Plenković je rekao:

- Možemo konstatirati da smo unaprijedili ozračje i atmosferu među narodima, između nas nema tenzija, sve probleme nastojimo riješiti tiho i na način da to bude na zadovoljstvo oba naroda. Znamo i sami da je Slovenija dala Hrvatskoj znatnu i čvrstu potporu na putu u eurozonu, potporu za članstvo u Schengenskom prostoru i da postanemo članica OECD-a - hvala na tome.

Hvala na potpori koju nam je Slovenija pružila nakon dva potresa, a imali smo i jako dobru suradnju u kontekstu pandemije covida-19.

Danas smo razgovarali o suradnji u području turizma - u Hrvatskoj je bilo milijun i 166 tisuća slovenskih turista, više od 55 posto Slovenaca lani je boravilo u Hrvatskoj, što je i mene jako i ugodno iznenadilo.

Razgovarali smo o aktualnim pitanjima - ruskoj agresiji na Ukrajinu i posljedice iste na Europu i svijet. I Slovenija i Hrvatska su oko kvalifikacije te agresije bile jasne i rezolutne.

image

Andrej Plenković

Damir Krajac/Cropix

Posljedice te krize osjećaju se na dva polja - izbjeglička kriza - obje zemlje izrazile su spremnost da prihvate izbjeglice (u Hrvatskoj ih je danas 10 i pol tisuća).

Drugo pitanje je energetika i rast cijena - već idućega tjedna u Zagrebu će se naći naši ministri koji će raspraviti suradnju glede plinovoda i korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku u Omišlju, a razgovarat će se i o Krškom - ako se ide u izgradnju novoga bloka, Hrvatska bi participirala u tom procesu.

Treće je pitanje granice - zadužili smo ministre vanjskih poslova da olakšaju rad ribara, postoje određeni modeli koji bi trebali premostiti prepreke kojih je bilo posljednjih godina.

Osvrnuli smo se i na BiH - založili smo se da se potaknu lideri kako bi se postigao konsenzus oko izborne reforme, da bi se moglo ići prema pravednom rješenju, da se svi konstitutivni narodi osjećaju dobro i budu jednako zastupljeni.

Plenković je govorio i o pitanju granice i Piranskog zaljeva. Na pitanje jesu li on i Janša postigli konkretan odgovor, Plenković je rekao da "nešto moraju ostaviti i za idući Janšin madat".

- Naš prijedlog je da bismo trebali omogućiti jednu situaciju da se ne kažnjavaju slovenski i hrvatski ribari - to nema efekta.Treba što više relaksirati te odnose. Trebali bismo naći makar privremeni režim koji bi u potpunosti relaksirao situacije da policija daje kazne, to je opterećenje za ribare s obje strane. To se može riješiti na benigniji način.

Plenković je rekao i da bi, ako se ide u izgradnju novoga bloka Krškog, Hrvatska participirala u tom procesu.

- Pratit ćemo Sloveniju u postojećem aranžmanu 50:50. Krško predstavlja 15 posto energije koju ima Hrvatska elektroprivreda, to je za nas vrlo važan izvor energije.

image

Janez Janša

Damir Krajac/Cropix

I Janša je govorio o gradnji drugog bloka elektrane Krško.

- Odluka je na Vladi već prihvaćena, rekao je. Kazao je i kako se Slovenija obvezala zatvoriti termoelekratnu Šoštanja, ali da to može učiniti tek kad bude izgrađen drugi blok elektrane Krško. Uvjeren sam da će od početka gradnje do puštanja u rad proći manje vremena nego što je to bilo kod prvog bloka, rekao je Janša.

O pomoći izbjeglicama iz Ukrajine Janša kaže:

- I mi smo rekli da smo spremni prihvatiti proporcionalni broj u odnosu na veličinu države i broj stanovnika. Mnogi dolaze u Sloveniju i idu dalje, gdje imaju rodbinu ili znance, prvenstveno idu u Italiju. Europa je na testu solidarnosti.

Novinari su Janšu pitali i zanimaju li Sloveniju kapaciteti LNG-a na Krku i nakon 2027. godine, na što je on odgovorio:

- Slovenija je dio EU i europskog tržišta pa ne razmišljamo o tome da se iz toga izuzmemo, razmišljamo o tome da smo energetski samodovoljni, mislim da je to cilj svake države. Radimo na tome da naši kapaciteti budu dovoljni.

image

Janez Janša i Andrej Plenković

Damir Krajac/Cropix

O LNG terminalu je govorio i Plenković.

- Postojeći brod, LNG Hrvatska, koji se nalazi u Omišlju već smo prilagodili, dakle isti brod na postojećoj infrastrukturi s 2, 6 milijardi kubičnih metara plina na 2,9 milijardi - tehničke prilagodbe već su napravljene i podigli smo kapacitet postojećeg broda. Ovaj postojeći brod koji smo financirali sa 101 milijun europskih sredstava, isto toliko državni proračun, a ostalih 35 milijuna eura su dali HEP i Plinacro, bi mogao ići maksimalno do 3,5 milijardi.

- Treba investirati u plinovode posebno od Zlobina do Bosiljeva. Ono što je posebno važno je interkonekcija Lučko Zabok Rogatrec, to je trenutni plinovod koji postoji, trebalo bi ga dodatno proširiti, jer je kapacitet od Hrvatske prema Sloveniji sad samo 0,26 milijardi kubičnih metara plina. U varijanti da plin koji dolazi s Krka ide u većim količinama prema Sloveniji, treba se napraviti određena ulaganja. Ministri nadležni za energetiku u ponedjeljak će nastaviti te razgovore, rekao je Plenković.

image

Janez Janša i Andrej Plenković

Damir Krajac/CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:32