TAMARA LAPTOŠ

RAVNATELJICA USKOK-a ODGOVARA KRITIČARIMA 'Optužnice nisu loše napisane i apsolutno nema razloga da neke rasprave traju po desetak godina'

Činjenica je da postupci dugo traju i mislim da bi trebali trajati kraće.  Apsolutno nema razloga da neke rasprave traju po desetak godina. No, smatram da to nije pitanje za USKOK
Tamara Laptoš, ravnateljica USKOK-a
 Darko Tomas / HANZA MEDIA

Tamara Laptoš, tužiteljica iz Čakovca, već deset godina radi u USKOK-u, a posljednje je tri godine ravnateljica ovog specijalnog ureda DORH-a koji se bavi kaznenim progonom u predmetima organiziranog kriminala i korupcije. Za Jutarnji list prvi je put progovorila o svim aktualnim temama i problemima u radu USKOK-a. Moramo napomenuti da zbog zakonskih ograničenja nismo mogli ulaziti u sadržaj pojedinih predmeta niti u način operativnog djelovanja USKOK-a.

U Hrvatskoj je trenutačno glavna tema slučaj Agrokor. Zašto USKOK ne radi na tom predmetu? Zbog preopterećenosti ili nečeg drugog?

- To je pitanje stvarne nadležnosti. Dakle, nadležnost USKOK-a propisana je Zakonom o USKOK-u. U konkretnom slučaju radi se o kaznenim djelima gospodarskog kriminaliteta za koje je nadležno Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Svi znamo da je na tom odvjetništvu formiran tim koji radi na predmetu Agrokor. Na čelu tog tima je županijska državna odvjetnica Sani Ljubičić koja je niz godina radila u USKOK-u. Zajedno smo radili na velikom broju predmeta, složenih predmeta organiziranog kriminala i korupcije. Vjerujte mi, da se u bilo kojem trenutku pojavi sumnja da bi se radilo o kaznenom djelu iz nadležnosti USKOK-a, sigurna sam da bi nam kolegica na to ukazala, i tada predmet u svakoj fazi može prijeći u našu nadležnost.

Proteklih godina proveli ste niz velikih akcija uhićenja, vodile su se istrage s inkriminiranim štetama koje je mjere u desecima pa i stotinama milijuna kuna. Ali, izostale su presude. Što se događa?

- To što nema presuda nije pitanje za USKOK. Sami ste rekli da je bilo velikih akcija uhićenja. I ne samo to, nego su se i provele istrage u tim velikim predmetima i nakon provedenih istraga podigle optužnice, koje je potvrdio sud. Znamo da su sukladno Zakonu o kaznenom postupku rokovi za državnog odvjetnika prekluzivni rokovi, oni se od početka, od uhićenja, mjere u, da tako kažem, minutama, pa u danima, a onda u mjesecima i godinama. Istrage u najsloženijim predmetima gospodarskog kriminala mogu trajati najdulje 18 mjeseci. I sve naše istrage su završile u tom roku, a često i prije toga roka.

U javnosti se mogu čuti prigovori kako USKOK najprije hapsi pa tek onda istražuje i pribavlja dokaze. Je li tako?

- To apsolutno nije točno. Da bi se nekog moglo uhititi i staviti prijedlog za određivanje istražnog zatvora, moramo prije svega sud uvjeriti da postoji osnovana sumnja da je netko počinio kazneno djelo. Dakle, osnovni preduvjet za određivanje istražnog zatvora, pa i za uhićenje, jest postojanje osnovane sumnje. A da bi mogli dokazati da postoji taj stupanj sumnje da je počinjeno kazneno djelo, morate prikupiti dokaze. Već za ovu fazu postupka potrebna je viša razina sumnje, ne osnov, nego osnovana sumnja. I za to morate imati materijalne i personalne dokaze, a sud je uvijek taj koji će donijeti odluku.

Dobro. A zašto istrage USKOK-a traju tako dugo, sami ste rekli, i po godinu i pol dana?

- Ja bih rekla da godinu i pol dana nije mnogo u složenim predmetima. Tijekom godinu i pol dana treba ispitati 50, 100, možda i 150 svjedoka. Treba provesti komplicirana vještačenja, knjigovodstveno-financijska, građevinska, grafološka, ovisno koja je vrsta vještačenja potrebna za određeni predmet, prikupiti potrebne materijalne dokaze. Nerijetko se traži međunarodna pravna pomoć čiji se rezultati onda čekaju i više mjeseci, nakon čega dokumentaciju i druge dokaze zaprimljene putem međunarodne pravne pomoći, sukladno praksi suda, treba prevesti u cijelosti. Sve se to riješi u najviše godinu i pol dana. Formira se spis istrage u koji ulaze dokumenti koji trebaju ući u spis. Ne ulaze u spis dokumenti zato što bi nama bilo u interesu da formiramo velik spis. Oni su unutra zato što trebaju biti jer su dokaz u postupku.

Uz to, u pravilu se u našim predmetima provode financijske istrage, što je vrlo bitno naglasiti, pri čemu bih istaknula da je u posljednjih pet godina u uskočkim predmetima sudskim odlukama oduzeta imovina u vrijednosti od oko 270 milijuna kuna, dok je radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi blokirana imovina u vrijednosti od oko 690 milijuna kuna. Osim toga, u kaznenim predmetima iz nadležnosti Ureda postoji mogućnost tzv. proširenog oduzimanja imovinske koristi. Da bi stavili prijedlog za prošireno oduzimanje imovinske koristi potrebno je provesti temeljitu financijsku istragu koja obuhvaća ne samo počinitelja kaznenog djela nego i njegovu obitelj i druge s njim povezane osobe. Dakle, utvrđuje se imovina, prihodi i rashodi, za sve te osobe. Idemo u nadzor unatrag, od vremena za koje god postoje podaci. Sve se to mora obaviti u roku od godine i pol.

Dakle, odbacujete prigovore da su pojedini spisi preveliki?

- Ti prigovori apsolutno ne stoje. U spis ulaze dokumenti koji su nužni za dokazivanje kaznenog djela. Tijekom istrage pribavlja se puno dokumentacije radi potrebe provođenja knjigovodstveno-financijskih vještačenja. Ako imate desetke fizičkih osoba, desetke pravnih osoba, ako su predmet inkriminacije njihovi poslovni odnosi, ako treba analizirati njihove transakcije, promete po računima, to će povećati broj stranica, ali to je dokumentacija koja je nužno potrebna za knjigovodstveno-financijskog vještaka da bi mogao izraditi svoj vještački nalaz.

Čula sam primjedbe da je jedan od razloga zašto postupci dugo traju to što Državno odvjetništvo, odnosno USKOK dostavlja spise s velikim brojem stranica, velikim činjeničnim opisima i da nepotrebno predlaže neke svjedoke. Možda da zakonodavac ograniči broj stranica spisa na recimo 10.000 stranica, da se ograniči i broj svjedoka koji se mogu ispitati u određenom postupku, te da činjenični opis kaznenog djela ima najviše dvije stranice. Šalu na stranu, spis ima onoliko stranica koliko treba imati. Gospodarski kriminal se promijenio, sve je složeniji i sofisticiraniji.

Zagreb, 261017.
Gajeva 30a.
Tamara Laptos, ravnateljica USKOK-a.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Postoji li mogućnost da se veliki predmeti smanje na način da se razdvoje u više zasebnih cjelina, da se ide u više zasebnih postupaka?

- Gledajte, kad je to moguće to se tako i napravi. Međutim, ako imate organizirani gospodarski ili klasični organizirani kriminal, naravno, treba obuhvatiti sva kaznena djela koja čini jedno zločinačko udruženje, sve osobe i sve radnje koje čine u sastavu takvog zločinačkog udruženja. Ali, ako u godinu i pol Državno odvjetništvo, USKOK, provede istragu, ispita svjedoke i provede sve druge dokaze koji su potrebni, doista ne mogu shvatiti zbog čega se a priori govori da neki postupci na sudu moraju trajati deset godina. Ti isti postupci koje smo mi proveli za godinu i pol dana.

Statistika uspješnosti USKOK-a, postotak ishođenih osuđujućih presuda i dalje je velik, iznad 90 posto. Međutim, bilježimo drastičan pad donesenih presuda. Što je tome razlog?

- To isto nije pitanje za USKOK. Činjenica je da su prošle godine iz nadležnosti USKOK-a donesene presude u odnosu na 282 osobe, od toga u odnosu na 132 osobe po sporazumu, dakle bez suđenja. To su presude donesene na sva četiri uskočka suda u Hrvatskoj. Istovremeno je na kraju godine ostalo nepresuđenih 1087 osoba za kaznena djela iz uskočke nadležnosti.

Ta razlika je ranije bila bitno manja.

- Točno, bila je bitno manja. Ali, činjenica je da su neki sudovi, prvenstveno Županijski sud u Zagrebu, opterećeni ovim, da tako kažem, najznačajnijim predmetima. Ono što je poznato jest to da u uskočkim predmetima moraju suditi tri suca profesionalca i doista postoje problemi oko sastava vijeća. Osim toga činjenica je da postupci dugo traju. To je ono što sam već rekla, mislim da bi trebali trajati kraće. Apsolutno nema razloga da neke rasprave traju po desetak godina.

Posljednjih godina problemi počinju već u fazi od podizanja optužnice. Prođu i po dvije, tri godine od podizanja optužnice, a da ne dođe do suđenja. Jesu li optužnice loše napisane ili možda postoji problem u radu sudova i sudskoj praksi?

- Ja tvrdim da optužnice nisu loše napisane. Naime, postotak potvrđenih optužnica je visok, pa je tako prošle godine vraćeno 5 optužnica, a samo je jedna optužnica odbačena. Međutim, doista postoji problem oko potvrđivanja optužnica, jer se odluke u povodu optužnica jednostavno ne donose. Nekad optužno vijeće traje po dvije, tri godine, i to zbog čestih odgoda. Evo kako to izgleda. Dođete na prvu sjednicu optužnog vijeća i obrana stavi prijedlog za izdvajanje nekog nezakonitog dokaza. Nakon toga sud rješenjem prihvaća ili ne prihvaća takav prijedlog. Netko će se žaliti i spis će otići na viši sud u povodu žalbe. Proći će pet, šest, a nekad i više mjeseci. Doći ćemo na novu sjednicu optužnog vijeća, pa će obrana staviti novi prijedlog za izdvajanje nezakonitog dokaza. I tako nekoliko puta.

Smatrate li da je problem u zakonu koji to omogućava ili sudskoj praksi?

- Zakon je taj koji omogućava ovakva odugovlačenja postupaka, međutim rekla bih da je problem i u sudskoj praksi, koja otvara prostor za zloupotrebu procesnih ovlaštenja. Naime, na prvoj sjednici optužnog vijeća stranke mogu staviti prijedloge koje imaju, i to bi trebalo biti to, ne mogu se sjednice optužnog vijeća odgađati unedogled, a što se često događa, pa tako nerijetko prođe i nekoliko godina do odluke o osnovanosti optužnice. Novi prijedlozi mogu se iznijeti tijekom postupka i pravo obrane time ne bi bilo povrijeđeno. To bi značajno ubrzalo donošenje odluke o osnovanosti optužnice, a time i sam postupak, a mislim da takva praksa ne bi bila protivna ZKP-u.

Je li, po vašem mišljenju, odnos USKOK-a i sudova zadovoljavajući?

- Nemam tu nešto posebno za reći. Sudovi sude, a USKOK je stranka u postupku. Na nama je da na sud dođemo s dokazima, da sud uvjerimo da su naši dokazi čvrsti i dobri te da je optužba osnovana i da ishodimo donošenje osuđujuće presude. Nema tu nekog posebnog odnosa.

Zagreb, 261017.
Gajeva 30a.
Tamara Laptos, ravnateljica USKOK-a.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA
Tamara Laptoš, ravnateljica USKOK-a

U nekim velikim predmetima, primjerice, slučaju “kamioni” ili slučaju Podravka donesene su oslobađajuće presude. Kako gledate na to, posebno na slučaj Podravka na kojem ste i osobno radili te dobili nagradu svjetske tužiteljice godine?

- Slučaj Podravka je bio jedan od prvih predmeta koji je pokrenut po novom ZKP-u, istraga je trajala godinu dana, kolegica Marija Vučko i ja, napisale smo zajedno optužnicu. Otprilike godinu dana od početka istrage optužnica je bila na sudu. To je bilo 2010. godine, a nepravomoćna presuda izrečena je 2016. U pravu ste, za jedan dio okrivljenika i dio optuženja izrečena je oslobađajuća presuda, za dio je izrečena osuđujuća presuda. Prošlo je godinu i pol dana od izricanja presude, a presuda još nije izrađena. I ja jedva čekam da vidim argumente koji su sud vodili k donošenju oslobađajuće presude.

Slijedi žalba USKOK-a?

- Da.

DORH-u, odnosno USKOK-u, često se prigovara da velike akcije pokreće u pogodnim trenucima, uoči izbora i slično. Susrećete li se s pritiscima politike, izvršne vlasti?

- Ja nikakav pritisak vlasti ili općenito politike nisam dosad osjetila. U našim predmetima, ovim velikim akcijama, meni je doista smiješno da se uopće može reći da će se nešto tempirati, da će se tempirati trenutak realizacije vezano uz, da tako kažem, neko događanje. Ako imate uhićenje deset, dvadeset ili trideset, a imali smo i predmet s uhićenjem 150 osoba, to su akcije koje treba dobrano unaprijed isplanirati, predvidjeti ljude koji će raditi na realizaciji. Ne samo u USKOK-u, tu je i policija koja mora angažirati dodatne ekipe. Ne može se to planirati u roku od dva, tri dana i kad pada neki datum.

Do ulaska Hrvatske u EU svi su se busali u prsa kao veliki borci protiv korupcije. Davali su vam vjetar u leđa. Imate li i dalje taj vjetar u leđa od izvršne vlasti, politike?

- Ne znam što bi taj vjetar u leđa od strane politike trebao značiti. Izvršna vlast je ta koja USKOK-u i drugim pravosudnim tijelima mora osigurati prije svega materijalne uvjete za rad.

Jeste li zadovoljni postojećim uvjetima?

- U pravilu pravosudna tijela oskudijevaju u sredstvima za intelektualne usluge. USKOK tu uistinu nikad nije imao problema. Osiguravaju nam se dovoljna sredstva. Međutim, poseban problem su uvjeti, prostor u kojem radimo. USKOK je u ovim prostorima u Gajevoj praktično od svog osnivanja, od 2001. godine. Kroz tih 16 godina USKOK se razvijao u svakom pogledu i apsolutno je prerastao ovaj prostor. Prostor je više nego neadekvatan za funkcioniranje USKOK-a. Nedostaje prostora za zamjenike, nedostaje soba za snimanje. Ova soba u kojoj vodimo razgovor je ured ravnateljice, koja nerijetko služi kao soba za ispitivanja ili kao soba za sastanke što je značajno za istaknuti s obzirom na podatak da je prošle godine u USKOK-u održano 1679 koordinativnih sastanaka. Kroz USKOK su lani prošle 5583 stranke. Svaku od tih osoba morate primiti, saslušati, dati neki savjet, jer ljudi tu dođu i znaju reći ‘vi ste nam zadnja skala’, traže pomoć.

Jeste li tražili da vam se poboljšaju radni uvjeti?

- Unatrag nekoliko godina i glavni državni odvjetnik u godišnjim izvješćima i javnim istupima ukazuje na ovaj neadekvatan prostor u kojem USKOK radi. Obećanja ima, bilo je i prijedloga nekih prostora, ali eto, do danas smo tu gdje jesmo.

Tehničkim uvjetima, brojem zamjenika ste zadovoljni, s obzirom na to da kriminala iz vaše nadležnosti ne nedostaje?

- Broj zamjenika, s obzirom na broj predmeta na kojima USKOK radi, svakako bi mogao biti veći. Prošle je godine, primjerice, zabilježen najveći broj prijavljenih osoba od početka rada Ureda, 1414 osoba. To je u odnosu na 2014. povećanje od sto posto. U USKOK-u imamo 33 zamjenika, i bez obzira na značajno povećanje broja predmeta, USKOK je zadržao visoku ažurnost u radu.

Koji je onda prosječan broj predmeta na kojem radi jedan zamjenik?

- To je u uskočkim predmetima teško reći. Kada jedan zamjenik ima da tako kažem dva, tri ovakva kapitalca, ne možete ga opterećivati nekim manjim predmetima. Ali činjenica je da svaki zamjenik radi na više predmeta, pa tako često prijepodne provodi na raspravama, a popodne vodi istragu u nekom velikom predmetu, jer rokovi teku. Kod nas postoji i neka nepisana specijalizacija. Neki zamjenici više rade na predmetima klasičnog organiziranog kriminala, dok se drugi bolje snalaze s kaznenim djelima korupcije ili organiziranog gospodarskog kriminaliteta. Mislim da je ta specijalizacija u radu nužna.

Jeste li zadovoljni suradnjom drugih državnih institucija s USKOK-om, policije, poreznog USKOK-a, Porezne uprave?

- Jesam, sve ove institucije koje ste naveli su prvenstveno tijela otkrivanja kaznenih djela, dok je USKOK prvenstveno tijelo kaznenog progona. Dakle, da bi USKOK bio što efikasniji, nužno je dobro i efikasno funkcioniranje navedenih i drugih institucija. Što se tiče policije, PNUSKOK-a, suradnja je vrlo dobra. Znate da je nedavno došlo do smjene u rukovodstvu PNUSKOK-a. Suradnja s prijašnjim čelništvom bila je jako dobra i sada se nastavlja u istom smjeru.

Zagreb, 261017.
Gajeva 30a.
Tamara Laptos, ravnateljica USKOK-a.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / HANZA MEDIA

Sa svakom promjenom vlasti u pravilu se mijenjaju i šefovi PNUSKOK-a. Smeta li to u suradnji?

- Uvijek treba proći neko vrijeme prilagodbe, da se upoznamo s kolegama, ali rad na predmetima normalno funkcionira, nema tu zastoja.

Je li se nešto primijenilo u načinu suradnje sa Samostalnim sektorom za financijske istrage, poreznim USKOK-om, otkada je, kroz promjenu zakona, prebačen u okrilje Porezne uprave? Predstavlja li problem to što Samostalni sektor već godinu i pol dana nema čelnika?

- U praksi se ništa bitno nije promijenilo. Suradnja sa Sektorom od dana njihova osnivanja jako je dobra. Zajedno smo, kao i s policijom, unatrag dvije godine odradili nekoliko predmeta organiziranoga gospodarskog kriminala, posebno vezano za milijunske utaje poreza. Iako kolega Paulino Lonza, već godinu i pol, po nalogu obavlja poslove načelnika Samostalnog sektora, taj posao radi profesionalno, stručno i kvalitetno. Naravno da su trajna rješenja odnosno imenovanja na neku funkciju uvijek bolje rješenje.

Mnogi smatraju da se USKOK ne bi trebao baviti, uvjetno rečeno, sitnom korupcijom. Primjerice, slučajevima podmićivanja prometnih policajaca gdje je ponekad u igru samo 50 ili 100 kuna.

- Zakon je odredio da je USKOK nadležan za kaznena djela primanja i davanja mita. Dakle, svako mito, je li to 50 kuna ili 50 milijuna kuna, jest nadležnost USKOK-a. Osim toga, jedan od osnovnih principa djelovanja USKOK-a je nulti stupanj tolerancije na korupciju. Nije uvijek možda ni bitno o kojem iznosu mita se radi, nego tko daje ili tko prima to mito.

Opterećuju li rad USKOK-a takvi “sitni” predmeti?

- Ne mogu reći da posebno opterećuju. Uz naš pojačani trud i angažman rješavamo sve predmete u zadanim rokovima. Naša borba protiv korupcije neće stati.

Ali, slažem se da bi možda trebalo redefinirati nadležnost USKOK-a. Ima zemalja, i u susjedstvu, koje su propisale da su njihova specijalna tužiteljstva, kao što je kod nas USKOK, nadležna tek kada se radi o određenom iznosu danog mita, dakle postoji neki cenzus, ili ako mito prima službena osoba. Možda bi i mi trebali razmišljati u tom smjeru. Prije svega mislim da bi smanjenje uskočke nadležnosti rasteretilo i sudove, jer oni za svaki uskočki predmet, dakle bez obzira o kojem se iznosu mita radi, moraju formirati vijeća od tri suca profesionalca. To sudove doista opterećuje.

Spomenuli ste rješenja zemalja iz susjedstva, da li postoji suradnja sa specijalnim tužiteljstvima?

- Suradnja, prije svega u radu na konkretnim predmetima, naravno da postoji. Međutim, ono što je bitnije istaknuti jest prepoznatljivost USKOK,-a i to ne samo u zemljama u susjedstvu nego puno šire. Svake godine u USKOK u studijske posjete dolaze delegacije specijalnih tužiteljstava, kojima prezentiramo način rada na konkretnim predmetima i koji uče od nas. Istovremeno i ja i moji zamjenici, na poziv organizatora međunarodnih konferencija, sudjelujemo kao izlagači ili u određenim projektima kao eksperti, prezentiramo način i rezultate rada USKOK-a. Ponekad mi se čine da ‘vani’ više cijene i poštuju naš rad nego u Hrvatskoj.

Je li USKOK napravio propuste u aferi “dnevnice”, kada se na početku išlo na Tomislava Sauchu, a onda se ispostavilo da je sličnih nezakonitih isplata bilo i nakon njegova odlaska iz Ureda premijera?

- Nije. Upravo zato se vodi istraga, da se razjasne i utvrde sve okolnosti. Tijek istrage i rezultati su doveli do toga da je došlo do proširenja istrage na nova kaznena djela i na novu osobu.

Je li točna Sauchina tvrdnja da vam je on ukazao na daljnje nezakonite isplate?

- Ne, to nije istina.

Već dvije godine stoji jedan od najznačajnijih postupaka u kojem ste i sami zastupali optužbu, predmet Ina - MOL protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i prvog čovjeka mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.

- Da, stoji postupak protiv Sanadera, stoji i protiv Hernadija. Otkad je u srpnju 2015. u predmetu protiv Sanadera Ustavni sud ukinuo odluku najvišeg pravosudnog tijela u RH, Vrhovnog suda te Županijskog suda, praktično se ništa nije događalo. Izuzet je dotadašnji predsjednik sudskog vijeća, predmet je dodijeljen novom i osim nekih procesnih stvari, malo spajamo, malo razdvajamo, malo stojimo, ništa se dvije godine ne događa. U predmetu protiv Hernadija pripremno ročište bilo je u prosincu 2014. USKOK se protivio spajanju predmeta Sanader i predmeta Hernadi, ali su oni spojeni. Onda smo predlagali da se predmet Hypo razdvoji od predmeta Ina - MOL. Sud nas je odbio. Sad je prije neki dan došlo rješenje suda da se ipak razdvajaju predmeti Hypo i Ina - MOL uz iste argumente koje smo mi ranije koristili, a koji su bili odbijeni. Zašto predmet protiv Hernadija ne kreće, ne znam, nema nikakvih zapreka, rješenje o suđenju od odsutnosti je doneseno još 2014. Čekamo.

Znači, opet je zapelo na sudu?

- Meni se čini da je.

Približavate se kraju prvog mandata na čelu USKOK-a, koji vam istječe u travnju sljedeće godine. Jeste li spremni za novi?

- Do travnja treba još puno toga odraditi, puno je predmeta još na rasporedu. Vidjet ćemo.

Sve ovisi i o stavu i procjeni Glavnog državnog odvjetnika koji imenuje ravnatelja USKOK-a. Kakav je vaš odnos s Dinkom Cvitanom?

- Odnos je vrlo dobar. Mi radimo zajedno već dulje od deset godina i cijelo vrijeme mi je on na ovaj ili onaj način šef. Kad sam 2007. došla u USKOK, on je bio ravnatelj. Zadnjih nekoliko godina bila sam njegova prva zamjenica. Sad je on glavni državni odvjetnik, a ja ravnateljica USKOK-a. Radeći zajedno na svim tim predmetima prošli smo puno toga, bilo je i suza i smijeha i radosti i tuge... i stresa. Preživjeli smo.

Nakon ovakvog “puta” sljedeća vam je stepenica glavna državna odvjetnica?

- Ha, ha, ha. Ne znam, ne razmišljam o tome. Ja sam ravnateljica USKOK-a i kao što sam rekla, ima tu još puno posla.

Kako, u kratkim crtama, izgleda radni dan, tjedan, ravnateljice USKOK-a?

- Radni tjedan nije nešto posebno interesantan, evo, provodim vrijeme u ovom uredu kao i većina mojih zamjenika. Uvijek kažem da ovo nije posao koji se radi, ovo je posao koji se živi. Mi smo tu 10 do 12 sati gotovo svaki dan, tako da kroz radni tjedan ne ostaje puno slobodnog vremena.

Postoji li Tamara Laptoš izvan posla?

- Postoji, postoji. Postojim vikendom kad trčim u Čakovec. Zato kažem da radim u Zagrebu, a živim u Čakovcu gdje mi je obitelj, gdje su mi prijatelji i svi moji dragi ljudi. Tamo punim baterije za ovo ludilo u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 04:42