VELIKI PROBLEM

Ravnatelji bolnica u panici: Usvoji li Beroš specijalizacije bez obveza, ugasit će se neki odjeli

Upozoravaju da u slučaju liberalizacije specijalizacija neće moći osigurati zdravstvenu skrb građanima

Ilustracija

 Nikola Vilić/CROPIX

Liberalizacija specijalizacija kako to predlažu mladi liječnici, a što bi značilo da nakon završene edukacije "nisu nikome ništa obvezni", mogla bi dodatno kadrovski devastirati manje hrvatske bolnice, točnije one opće. Naime, najveći broj liječnika želi raditi u velikim bolničkim centrima, što znači da bi u manjim bolnicama neki odjeli mogli nestati jer neće imati dovoljno kadrova.

Hrvatska ima oko 16.000 liječnika, od kojih 9361 radi u bolnicama. Za neke premalo, za neke previše, ali u svakom slučaju razvidno je da su one manje u nezavidnom položaju jer unatoč pravodobno raspisanim specijalizacijama, u stalnom su deficitu s liječnicima. Opće bolnice sve teže zadržavaju specijaliste koji nerijetko nakon završene specijalizacije odlaze u velike bolnice.

Nije zanemariv niti materijalni gubitak tih bolnica jer su tijekom specijalizacije specijalizantima, ma gdje radili, isplaćivali plaće. Primjerice, trenutačno Hrvatska ima 3358 specijalizanata, čija edukacija košta 3,3 milijarde kuna ili pola milijarde eura, točnije po specijalizantu oko 150.000 eura.

Naime, mladi liječnici s bolnicama potpisuju ugovore koji ih obvezuju da u određenoj bolnici odrade barem onoliko godina koliko je trajala specijalizacija, a u suprotnom moraju platiti odštetu od oko 35.000 eura. I tu nastaje problem, mladi specijalisti bi htjeli da nemaju nikakvu obvezu prema matičnoj bolnici, a iz tih bolnica pak upozoravaju da u slučaju liberalizacije specijalizacija ne bi mogle osigurati zdravstvenu skrb gađanima na svom području. To je, prema riječima ravnatelja općih bolnica, puno veći problem od materijalnog, točnije utrošenog u svakog specijalizanta iz bolničkih proračuna.

Stimulacije

"Trenutačno imamo 45 specijalizanata, ali ne znamo tko će se od njih vratiti, a tko će tražiti raskid ugovora. U stalnom smo deficitu, što govore i brojke. Zadnjih su nam godina što u mirovinu, što u druge bolnice otišla 74 liječnika. Njih 13 u druge bolnice pa smo prisiljeni produljiti radni vijek nekim liječnicima i nakon 65., a trenutačno je osam takvih.

Isto tako, zbog nedostatka specijalista sklapamo ugovore o djelu s liječnicima iz drugih bolnica, neki naši specijalisti rade prekovremeno, popodne, da bi smanjili liste čekanja", kaže ravnatelj OB-a Dubrovnik, Mario Bekić. Dodaje da se s mladim specijalistima koji odlaze nastoje nagoditi bez suda o povratu sredstava uloženih u njihovu edukaciju.

"Nažalost, računamo da nam se barem 20% specijalizanata nakon specijalizacije neće vratiti. Trenutačno imamo 35 specijalizanata. Istina, neki su nam odjeli solidno kapacitirani, a na nekima je veliki problem jer su oni na koje smo računali odlučili otići. Najgore nam je na kardiologiji i pulmologiji jer se ti specijalisti nisu vratili i sada nam opet treba pet godina edukacije novih.

Pomažu nam liječnici koji su ostvarili pravo na mirovinu, a dolaze i specijalisti iz zadarske i splitske bolnice", objašnjava dr. Kristijan Stipaničev, ravnatelj OB-a Šibenik. Dodaje da je u zadnjih šest godina iz bolnice otišlo čak 10 liječnika koji su bili pod ugovornom obvezom, ali i još 16 koji nisu imali nikakvu obvezu prema bolnici, a 13 se umirovilo.

"Trenutačno imamo 24 specijalizanta i to bi trebalo biti dovoljno da nadoknadimo djelatnike koji odlaze u mirovinu. No, ne znam hoće li se svi vratiti. Nužno je da politika specijalizacija bude takva da se njima može pokriti javna zdravstvena mreža. Male bolnice u stalnom su deficitu pa je očito da su nužne i stimulacije. Isto tako, specijalizant bi trebao provoditi maksimalno vrijeme specijalizacije u bolnici koja mu je dala specijalizaciju ako ima uvjete za edukaciju", smatra dr. Ivan Vukoja, ravnatelj OB-a Požega.

Rad "za druge"

"Dva su nam specijalizanta tražila raskid ugovora prije dvije godine, a tri lani. U tom je razdoblju otišlo još šest specijalista bez obveze, što nam radi problem u kadrovskom planiranju, ali i odrađivanju posla. Trenutačno imamo 76 specijalizanata, dio njih sigurno će htjeti otići nakon specijalizacije, a u njih smo uložili 76 milijuna kuna. Svaki koji ode gubitak je za bolnicu.

Dozvoliti da specijalisti nemaju nikakve obveze prema matičnoj bolnici bila bi katastrofa", kaže dr. Željko Čulina, ravnatelj OB-a Zadar. Dodaje da je poanta specijalizacija da je bolnica dovoljno ekipirana da može rješavati zdravstvene probleme građana.

"Trenutačno imamo 99 specijalizanata koji bi se trebali vratiti u našu bolnicu, ali gotovo je sigurno da će neki od njih željeti raskinuti ugovor. U zadnje vrijeme imali smo pet takvih otkazivanja, a onda tražimo da barem vrate ono što je zadnjim pravilnikom određeno kao odšteta odnosno oko 35.000 eura", kaže dr. Josip Samardžić, ravnatelj OB-a Sl. Brod.

Naglašava da je to razlog što dio umirovljenih liječnika i dalje radi. Drži da je dobro ako barem polovicu specijalizacije specijalizanti odrade u toj bolnici, ali nerijetko gotovo cijelu edukaciju obave u nekom od KBC-ova, što znači da ih bolnica plaća, ali rade "za druge".

Ravnatelji općih bolnica u Hrvatskoj

Mario Bekić, Dubrovnik
Imamo više odjela na kojima radi samo jedan specijalist i ako on ode, imamo veliki problem. Nedavno nam je reumatologinja i imunologinja otišla u KBC Split. Uspjeli smo s njom dogovoriti da plati bolnici dio odštete za specijalizaciju i da u iduće dvije godine dolazi nekoliko puta mjesečno u našu bolnicu pregledavati pacijente

Kristijan Stipaničev, Šibenik
Ne možemo unaprijed znati hoće li specijalizant na kraju ispoštovati ugovor s bolnicom i to je problem u planiranju kadrova. Već kad primamo specijalizante, svjesni smo da su se neki javili na naš natječaj samo zato što željenu specijalizaciju nisu dobili u kliničkom centru u gradu gdje žive

Josip Samardžić, OB "Dr. Josip Benčević"
Nerijetko nam neki odjeli ovise o samo jednom čovjeku pa ako nam specijalist na kojeg smo računali otkaže, u neviđenom smo problemu. Reklo bi se - plaćamo edukacije, ali to nam ne jamči da će se naš plan specijalizacija ostvariti, a pacijenti dobiti skrb koju bi trebali

Željko Čulina, Zadar
U posljednjih šest godina raspisali smo 13 specijalizacija iz pedijatrije. No, većina se liječnika nije vratila jer su shvatili da im se više isplati raditi privatno pa sad imamo samo šest pedijatara koji moraju pregledati svu našu djecu tijekom godine i pet puta više tijekom turističke sezone

Ivan Vukoja, Požega
Važno je stimulirati specijaliste da dođu u manje bolnice. Takve probleme imaju i druge države, čak i bogata Norveška. Zato ginekolog u Oslu ima manju plaću od onoga u Tromsu, što, čini se, nije dovoljno stimulativno jer na sjeveru te zemlje rijetko rade Norvežani, ali često stranci

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:14