RAVNATELJ VRAPČA PRIZNAO 'Jedan odjel doista je ispod svake razine ljudskog dostojanstva'

ZAGREB - U zaključku izvješća Ureda pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama u pet hrvatskih psihijatrijskih bolnica ističe se kako nisu utvrđeni postupci mučenja i nečovječno postupanje prema pacijentima, ali su utvrđena postupanja koja mogu predstavljati ponižavanje i kršenje ustavnih i zakonskih prava, što se prvenstveno odnosi na loše smještajne kapacitete.

Na temelju izvješća Ureda pučke pravobraniteljice u srijedu je održana i tematska sjednica saborskog Odbora za ljudska prava i prava manjina.

U okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma pučka pravobraniteljica Lora Vidović i njezin tim nenajavljeno su protekle godine posjetili pet psihijatrijskih ustanova - Kliniku za psihijatriju Vrapče, Neuropsihijatrijsku bolnicu "Ivan Barbot" u Popovači, Psihijatrijsku bolnicu Ugljan, Psihijatrijsku bolnicu Lopača i Psihijatrijsku bolnicu Rab.

Tijekom obilaska u njima je bilo 2107 pacijenata - najviše u Popovači 623, a najmanje u Lopači 126 u kojoj je bilo i šest dječaka u dobi od 4 do 16 godina. Među pacijentima 59 posto su muškarci, a jedino je u Vrapču bilo više žena.

Najveći broj ih je u te ustanove smješten na vlastiti dobrovoljni pristanak, ili ako to nisu bili u stanju onda na pristanak zakonskog skrbnika ili nadležnog centra za socijalnu skrb, što se naziva 'smještaj bez pristanka'. Udio prisilno smještenih iznosio je 18 posto, pri čemu je potrebno razlikovati civilni prisilni smještaj od prisilnog smještaja neubrojivih osoba kojima je to odredio sud u kaznenom postupku, stoji u izvješću.

"Ured pučke pravobraniteljice u ovom slučaju nije ovlašten postupati po predstavkama, ne ulazi u meritum sudskih odluka i ne analizira liječničke prosudbe već proučava opće pojave, odnosno stanja i situacije koje mogu uzrokovati mučenje bolesnika i kako to otkloniti", rekla je predstavljajući izvješće, pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

S obzirom da je 376 pacijenata prisilno smješteno treba otkloniti sumnju da su im prekršena ljudska prava i pokušavamo djelovati preventivno, rekao je zamjenik pučke pravobraniteljice Marijo Krešić. Smatra kako je bitno da dobrovoljnost ulaska u takvu ustanovu mora biti jasno napisana.

Izvijestio je kako su kod osoba lišenih poslovne sposobnosti naišli na slučajeve da nemaju osobnu iskaznicu, a da su neki kojima liječenje te vrste više nije bilo potrebno, još uvijek bili u tim ustanovama. Rijetko smo zatekli standard da u sobi ne može biti više od četiri kreveta, neki su odjeli u lošem stanju, a neki ispod razine ljudskog dostojanstva, rekao je Krešić. Mnogi pacijenti nisu informirani o svom liječenju, a na što imaju pravo, dodao je.

Ravnatelj "Vrapča" Vlado Jukić, a s njim su se suglasili i ravnatelji ostale četiri bolnice, izrazio je zadovoljstvo što je Odbor organizirao tematsku raspravu, istaknuvši da im je najveći problem nedostatak novca kojeg je iz godine u godinu sve manje i dostatan je samo za plaće osoblja i neadekvatni prostori.

Niti jedna od tih bolnica nije građena za tu potrebu, sve su mahom stare i iako se u njih puno uložilo, još uvijek ima odjela koji su nezadovoljavajući, naglasio je dr. Jukić.

Suglasio se sa zastupnikom Borisom Blažekovićem (HNS) koji je rekao da je forenzički odjel u "Vrapču" ispod ljudskog dostojanstva te izvijestio da je Grad Zagreb izdvojio novac za izradu projektne dokumentacije o gradnji novog.

Članica odbora Vesna Škare Ožbolt (NZ) upozorila je na niz pitanja koja zakonski treba urediti kada je riječ o prisilnom smještanju pacijenata u takve ustanove, uključivo poštivanje njihovog prava na korištenje pravnog lijeka - žalbe i s tim u vezi predložila dogovor s Odvjetničkom komorom.

Član odbora Ante Babić (HDZ) pozdravio je izvješće, ali i podsjetio na dva slučaja kršenja ljudskih prava o kojima je Odbor raspravljao ranije, a koja se u izvješću ne spominju.

Na te je slučajeve, prisilnog smještanja Marka Franciškovića i Zdenke Kvesić podsjetila i Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.b.e. Istaknula je da u svojim aktivnostima za njihova prava nisu bili protiv psihijatarske struke, koja tada nije bila spremna na razgovor.

Pokazalo se da smo bili u pravu u oba slučaja jer se utvrdilo da su im oboma prisilnim smještajem u psihatrijske bolnice prekršena ljudska prava, rekla je Sarnavka. Također je izvijestila da je prije tri dana viši sud poništio presudu nižeg suda vezano za slučaj Zdenke Kvesić, s obrazloženjem da je sutkinja prekršila proceduru.

O slučajevima djece smještenim u psihijatrijske bolnice govorila je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

Po podatku iz izvješća da ih je samo šest, reklo bi se da djeca ne oboljevaju od tih bolesti, ali nažalost nije tako. Neka od njih smještena su u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Kukuljevićevoj, pojedine opće bolnice također imaju psihijatrijske odjele, a u okviru njih nema specijaliziranih odjela za djecu. Postavlja se pitanje što se zbiva s djecom nakon što završe liječenje u tim ustanovama, rekla je Milas Klarić.

Predsjednik Odbora Furio Radin izrazio je žaljenje što se sjednici nisu odazvali predstavnici Ministarstva zdravlja i najavio da će Odbor ovu temu pokušati dići na višu razinu, odnosno predložiti Saboru tematsku raspravu.