- Srednje škole nemaju kuhinje i za vrijeme velikog odmora moramo otvoriti vrata. Kada u školi imate 1050 učenika kao kod mene, onda je veliki odmor rizik jer bilo tko iz generacije naših učenika može na kraju odmora ući s njima u školu i nećemo ga moći prepoznati. Da imamo kuhinje kao osnovne škole, djeca bi ručala u školi i ne bi izlazila, kaže u Briefingu Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog u Zagrebu, najdugovječniji srednjoškolski ravnatelj u Hrvatskoj koji je na toj funkciji 32 godine i za to je vrijeme ta škola postala jedna od najprestižnijih i najpopularnijih u Zagrebu.
Za ravnatelje, kaže, nije bilo zimskih praznika, održani su brojni sastanci s Ministarstvom obrazovanja, Gradom, MUP-om... Otkriva da njegova škola više od deset godina ima vrata na struju koja se zaključavaju pod satom, svi učenici imaju iskaznice, a na web stranici škole su objavljeni termini informacija kod profesora.
Cijelu emisiju možete pogledati na kraju teksta
- Naša školska igrališta su istovremeno i javna, dostupna svim građanima. Tu rješenja nema. Neke škole su tražile da budu policajci na igralištima. To je nemoguće ostvariti. Ovaj događaj u Prečkom je bilo teško spriječiti. Počinitelj je bio bivši učenik. Vrata su bila zatvorena pa su otvorena na molbu roditelja. Nitko ne govori o zdravstvu i da je taj čovjek s obzirom na svoju dijagnozu trebao biti negdje drugdje, a ne na ulici. Možda su ga na vratima škole prepoznali kao bivšeg učenika pa su ga pustili misleći da ide nekoga posjetiti, govori Stić.
- Naša škola ima četiri zgrade i jedan glavni ulaz. Na porti su tehnička djelatnica i domar, a za veliki odmor ih je troje. Ovaj događaj je naveo Ministarstvo da razmisli o vraćanju radnog mjesta portira koje je ukinuto prije 20-ak godina. Portir koji će imati određena pedagoška znanja i zaštitarske vještine. No, ako se za taj posao bude nudila niska plaća, kao što su plaće domara i čistačica, ne znam gdje će se naći tih 1500 do 2000 ljudi, naglašava Stić napominjući da od škola ne smijemo napraviti zatvore.
Dodaje da u SAD-u privatne škole čuvaju naoružani ljudi pa se svejedno dešavaju ubojstva, u Beogradu je prošle godine u pohodu učenika u privatnoj školi prvo poginuo zaštitar što znači da je onoga tko je naumio nešto učiniti, teško zaustaviti i da nema stopostotne zaštite. Ako čistačice i domari budu dežurali na ulazima, neće se, napominje on, moći posvetiti održavanju škole.
- Već 15 godina na ulazu u školu tražimo osobne iskaznice zbog čega su me neki roditelji napadali tvrdeći da to nemamo pravo po zakonu. Smatramo da imamo pravo. Tko ne želi poštovati naša pravila, neće ući u školu. Nastavnici su svjesni da se tako veliki prostori teško mogu braniti. U slučaju napada nastavnici mogu iznutra zaključati učionicu, u svim učionicama su istaknuti brojevi hitnih službi, svi nastavnici znaju moj broj telefona, kao i tajnice i moje zamjenice, ali i broj šefa smjena na policiji koji odmah može rasporediti policiju, ističe Stić koji je posjetio jednu školu u Bristolu u Engleskoj u kojoj su na ulazi dva snažna zaštitara, a učenik u uređaj stavlja svoju iskaznicu što je sličan režim kakav je bio pri ulasku na stadion na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. U školu mogu ući samo učenici i nastavnici, dok se roditelji primaju u posebnoj prostoriji pokraj škole.
Sve manje empatije
Naglašava da je u porastu broj djece s poremećajima u ponašanju i manjkom empatije što je dijelom posljedica odrastanja uz mobitele i društvene mreže. Na tisuću učenika su iz njegovog iskustva dva do četiri takva slučaja. Problemi, dodaje, nastaju kada roditelji to negiraju i onda škola, odnosno ravnatelj ne može puno napraviti.
- Treba pojačati stručne timove u školama, ali je jako teško zaposliti psihologa jer je puno njih nakon epidemije otvorilo vlastite poliklinike i ne žele raditi za plaće kakve su u školama. Postoje ljudi koji su talentirani za posao u obrazovanju jer škola nije samo predavanje gradiva nego odgojna ustanova u kojoj nastavnik mora razumjeti učenika i savjetovati ga. Višak je nastavnika onih smjerova koji se mogu studirati na devet mjesta u Hrvatskoj kao što su hrvatski, povijest, tjelesni ili filozofija. Ali profesori matematike, fizike, kemije ili stranih jezika neće u školi raditi za početnu plaću od 1300 eura ako mogu negdje drugdje dobiti 2000. Početna plaća bi trebala biti 2000 eura. Nedavno nas je napustila mlada profesorica matematike i informatike jer nije mogla s plaćom od 1300 eura samo stan plaćati 600 eura. A kako da ode na koncert, na putovanje... Dobar profesor u školi ne može biti onaj tko stalno sjedi doma i gleda televizor jer on mora dijeliti svoja iskustva, govori Stić dodajući da roditeljima zakoni omogućuju da dođu nastavniku i uče ga njegovom poslu pa čak i prijete.
- Nitko nas ne štiti. U Engleskoj bi roditelj, koji bi došao prijetiti nastavniku, završio u zatvoru s kaznenim progonom. A kod nas su nastavnici dobivali batina. Brane se tako da djeci daju petice. Ne mogu ja tući roditelje. Prijavit ću ih policiji koja će obaviti razgovor i reći da ne vidi opasnost. Ne kažem da nastavnici ne mogu pogriješiti, ali sve se može riješiti razgovorom, ali ne prijetiti, prijavljivati i slati inspekcije, ističe Stić.
Otkriva da je Hrvatska jedina država u Europi u kojoj ravnatelj škole nema pomoćnika, a ima ogromnu odgovornost. U zadnjih nekoliko mjeseci su, kaže, u Zagrebu tri srednje škole imale natječaje za ravnatelje na koje se nitko nije javio. Kaže nam da je u utorak u školi bio od 5.50 ujutro do 19.15 navečer, a prošle je godine iskoristio samo 10 dana godišnjeg odmora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....