EKSTREMNO VRIJEME

Ravnatelj DHMZ-a upozorava na dramatičnu situaciju: ‘Želimo izbjeći najgoru stvar‘; Eksperti: ‘Evo što treba napraviti‘

‘Nama su se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do dvaput u godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta‘

Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a

 Marko Todorov/Cropix

U srijedu je stiglo proljeće, ali samo formalno - u praksi ono u Hrvatskoj, s obzirom na temperature, traje već duže vremena.

‘Trend globalnog zagrijavanja se ne zaustavlja, otprilike za trećinu stupnja svakih 10 godina. Nama su se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do dvaput u godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta‘, objašnjava ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler, a prenosi Net.hr.

Samo lani imali smo katastrofalne poplave u Obrovcu, grmljavinsko nevrijeme u Zagrebu, požare u Župi Dubrovačkoj i na Čiovu, rekordnu tuču promjera 13 centimetara u Ribniku te snježni kolaps diljem Hrvatske krajem veljače.

"Možemo ustvrditi da se i čestina i žestina vremenskih nepogoda i ekstrema povećala. Trebamo se čim bolje pripremiti da građane na vrijeme na takve ekstreme upozorimo kako bismo zaštitili njihove živote i imovinu“, ističe voditeljica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Tanja Renko.

Od posljedica ekstremnog vremena lani je u Europi umrlo 524 ljudi. A rastu i troškovi sanacije: ‘Sada smo u prosjeku na 0,7 posto BDP-a, toliko države koštaju štete od ekstremnih nepogoda. To je prosjek, ali primjerice prošle godine u Sloveniji je katastrofalna poplava uzrokovale štete u visini od 10 posto slovenskog BDP-a‘, otkriva v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.

Zato treba raditi na uzroku. Hrvatska godišnje emitira 20 milijuna tona ugljikova dioksida. U odnosu na 1990. najviše su se povećale emisije u prometu, 85 posto i otpadu, 45 posto. Ipak, sveukupno smo emisije stakleničkih plinova smanjili za čak 29 posto.

‘To je posljedica deindustrijalizacije i smanjenja broja stanovništva u Hrvatskoj. Manji je utjecaj stvarnih mjera koje je Hrvatska poduzela u tom smislu. Premda, značajni su pomaci napravljeni u energetskoj obnovi zgrada i pri razvoju novih izvora energije‘, naglašava ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić.

Prilagodba novim uvjetima mora biti konkretna: od strateške sadnje drveća, preko uklanjanja invazivnih vrsta životinja do uzgoja sorti otpornih na klimatske promjene.

‘Svaki euro javnog novca trebao bi biti uložen u ciljeve ili doprinositi ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova, kao i otpornosti na klimatske promjene‘, objašnjava v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.

Ivan Güttler zaključuje: ‘Želimo izbjeći najgoru stvar, to su gubici ljudskih života, imovine te gubici u našim ekosustavima i biosferi‘, piše Net.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 00:15