Ratom devastirano zdravstvo ne može dobiti našu pomoć: Hrvatska ne dopušta slanje lijekova Ukrajini

Hrvatska ljekarnička komora prikupila je 300.000 kuna kako bi kupila lijekove na recept i poslala ih potpuno devastiranim ukrajinskim bolnicama, no ne mogu to učiniti jer hrvatski zakoni ne dopuštaju udrugama slanje lijekova kao humanitarne pomoći. Na inicijativu članova, HLJK je pokrenuo akciju prikupljanja novca na koju se odazvao velik broj članova, ali i drugih pravnih i fizičkih osoba, a Ana Soldo, predsjednica Komore, ističe da su se našli u nemogućoj situaciji: novac imaju, a pomoć ne mogu dostaviti.

- Kako postojeća legislativa ne nudi mogućnost da Komora ili bilo koja druga udruga ili pravna osoba koja nije zdravstvena ustanova kupi lijekove na recept, poslali smo upit Vladi i Ministarstvu zdravstva što činiti i predložili da se omogući način kupnje lijekova za pomoć u humanitarnoj krizi u Ukrajini - navodi Soldo.

Brojni ozlijeđeni

Lijekovi bez recepta mogu se kupiti u neograničenim količinama, ali privatna osoba granicu može prijeći samo s količinom lijekova za osobne potrebe. Udruge mogu slati lijekove koji se kupuju bez recepta u većim količinama, međutim Ukrajina, čije bolnice redovito objavljuju i ažuriraju popis lijekova koji su im potrebni, takvih lijekova ima dovoljno.

Što se tiče lijekova na recept, a oni su u ovom trenutku najpotrebniji Ukrajincima koji imaju brojne ozlijeđene i bolesne građane, situacija je potpuno drukčija. Hrvatska je među rijetkim državama koja udrugama i pojedincima ne dopušta slanje takve pomoći. Unatoč činjenici da brojne udruge, pa i sama Hrvatska ljekarnička komora, imaju prikupljena sredstva za tu namjenu, novac stoji neiskorišten i čeka intervenciju Vlade ili Ministarstva zdravstva u zakonsku regulativu.

Besmisleni problem

Naime, prema postojećoj regulativi, isključivo zdravstvene ustanove mogu nabaviti lijekove na recept i poslati ih ukrajinskim bolnicama, no nerealno je očekivati da hrvatske bolnice, koje ionako imaju problema s plaćanjem lijekova veledrogerijama, kupuju lijekove za humanitarnu pomoć. Hrvatska doduše, dodaje Soldo, nije jedina zemlja koja nema rješenje za kupnju lijekova u humanitarne svrhe. Neke zemlje članice imaju nacionalne humanitarne udruge koje su zadužene za takve poslove i koje imaju dozvolu za kupnju lijekova, neke zemlje imaju taj problem riješen preko Crvenog križa ili Caritasa.

- Nema ujednačenog pravila i ova situacija s Ukrajinom je pokazala kako postoji potreba za ujednačenom legislativom za rješavanje ovog problema - zaključuje Soldo.

Hrvatski Caritas dosad je u Ukrajinu slao sanitetski materijal i nešto lijekova, ali samo bezreceptnih.

- Mi smo dosad, u više navrata, slali humanitarnu pomoć koja uključuje sanitetski materijal i lijekove koji se izdaju bez recepta. Naš predsjednik mons. Bože Radoš razgovarao je s Ministarstvom zdravstva o lijekovima na recept, ali tu se trebaju riješiti zakonske regulative - navodi Suzana Borko, zamjenica ravnatelja Hrvatskog Caritasa. Dodaje kako je važno propisati i obvezu poštovanja sigurnosnih protokola za lijekove, skladištenje, prijevoz, što u ovim okolnostima može biti problem. - Nadamo se da će se i taj problem riješiti - zaključuje.

S obzirom na činjenicu da su i Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatski Caritas, ali i druge civilne udruge, tražili od Vlade i Ministarstva zdravstva da pomogne u rješavanju problema slanja lijekova preko granice te da im ova problematika nije novost, pitali smo na obje adrese radi li se na stvaranju uvjeta za slanje takve humanitarne pomoći te hoće li i kada biti izmijenjena zakonska regulativa zbog trenutne situacije, no odgovore da zaključenja broja nismo dobili.

Nužni antibiotici

Ukrajini u ovom trenutku najviše trebaju antibiotici i cjepiva te specijalistički lijekovi za saniranje ozljeda.

I Europska udruga farmaceuta pokrenula je akciju prikupljanja i transporta takvih lijekova za ukrajinske bolnice, a dr. Katarina Fehir Šola, predsjednica EPhEU-a, za medije je kazala da su ukrajinske bolnice poslale popis svih potrebnih lijekova.

- Tu moramo napomenuti da su to specijalistički lijekovi koji se čuvaju na posebnim temperaturama, radi se o infuzijskim otopinama i raznim osjetljivim lijekovima koji zahtijevaju adekvatan prijevoz - rekla je Fehir.

- Bolnice mogu liječiti svoje pacijente takvim lijekovima samo ako znaju da su stigli odgovarajućim kanalima i da se jamči njihova kvaliteta jer će tek tada znati da su sigurni za primjenu - poručili su iz Hrvatskog farmaceutskog društva.

Martina Belić iz Internacionalne organizacije civilnog društva naglasila je za Hrvatski radio da Ukrajina trenutno najviše treba lijekove, a naše organizacije ne mogu ovdje kupiti lijekove na recept i odvesti ih u kontroliranim uvjetima. - Riječ je o besmislenom problemu - navela je Belić i dodala da razgovori s Ministarstvom zdravstva, za sada nisu urodili plodom.