RATNI RJEČNIK I UVREDE

RATNI RJEČNIK I UVREDE HDZ: 'Agresivni smo jer nemamo strategiju' SDP: 'Sramotni su, ali ne mogu nam ništa'

Ako uskoro ne počnemo govoriti o meritumu, nitko nas više neće ozbiljno shvaćati, rekao je Jutarnjem HDZ-ov saborski zastupnik

Kraj takvih skrbnika za nacionalne interese neprijatelji nam uopće nisu potrebni. U onom trenutku kad odu s vlasti najbolje će se pobrinuti za nacionalne interese, poručio je ovih dana Tomislav Karamarko Vladi Zorana Milanovića u izjavi novinarima u Hrvatskome saboru.

Milanovićev govor

Bila je to jedina replika, makar post-festum, koju je lider oporbe izgovorio na račun saborskog istupa predsjednika hrvatske Vlade. O Milanovićevu nastupu očitovali su se mnogi, od političkih protivnika, preko javnih osoba, do Hrvatskoga helsinškog odbora, a zaključak se svodi na to da je šef Vlade verbalno ponizio HDZ, ali i da je pritom, u nekim situacijama, nepotrebno ušao u privatnu sferu, posebno u napadu na Davora Stiera.

No, to je Zoran Milanović i njegov stil koji je u intervjuu Jutarnjem prije otprilike godinu dana čak i supruga Sanja Musić-Milanović ocijenila arogantnim. Uz opasku kako to voli kod muža.

Pitanje je, međutim, koliko se smije vrijeđati Tomislav Karamarko i njegovi najbliži suradnici. Analiza njihovih političkih istupa od svibnja do danas nudi jasan odgovor, a to je nimalo. U posljednja četiri mjeseca iz HDZ-a stižu gotovo isključivo političke floskule lišene dubljeg sadržaja, u kojima se Vladina većina i premijer Milanović optužuju kao slabi Hrvati, nacionalno upitni tipovi i nesposobnjaci. Bez amnestije za Milanovića, u recentnoj retoričkoj izmjeni paljbe prvi plotun ispalio je Karamarko. Pritom je u većini slučajeva njegovo viđenje situacije u popriličnom sukobu sa stvarnošću.

Borbeni pokliči

“Odjedanput se drugovi sjetili da trebaju dvije regije?! Ovo je strašan udar na razvoj Slavonije. Mi ćemo se boriti da sačuvamo i zaštitimo Slavoniju“, nedavno je burno reagirao Tomislav Karamarko, nakon što je Vlada Zorana Milanovića najavila da će, zbog privlačenja novca iz EU fondova, umjesto na dosadašnje tri, Hrvatsku podijeliti na jadransku i kontinentalnu regiju. Bio je to impuls koji je inicirao niz žestokih replika iz HDZ-a i HDSSB-a, u kojima je Vlada optužena da uništva Slavoniju.

No, sve bi se moglo i razumjeti kada radikalni ispad HDZ-ova lidera ne bi bio u kontradikciji s HDZ-ovom Vladom iz 2006., koja je također predložila podjelu Hrvatske na dvije regije.

Ali to je prošlost i sada gotovo nevažno. Signifikantna je reakcija predsjednika najjače opozicijske stranke koji sve češće koristi izrazito ideologiziran govor. Dovoljno o tome svjedoče recentne izjave koje slikovito opisuju novi smjer HDZ-a: “Mi ćemo se boriti”, “kroatizirani HDZ”, “agresorska porezna politika”, “MPO je gori nego Bleiburg i Jasenovac”, “koncesije autocesta su čin protiv naroda“. Tako zvuči politička retorika kroatiziranog HDZ-a.

Tomislav Karamarko sličnim je rječnikom napao i namjeru Vlade da privatizira HPB i Croatia osiguranje, a autoceste da u koncesiju, ocjenjujući kako to predstavlja ni manje ni više nego “čin protiv naroda”. Od šefa vodeće oporbene stranke ipak treba očekivati ozbiljniju reakciju koja uključuje i objašnjenje zbog čega privatizacija nije dobra.

Ostvaruje najavljeno

- Ovo su površne reakcije, a ne strategija. Budimo realni, HDZ još nema strategiju i možemo se nadati kako ćemo uskoro početi govoriti o meritumu, a to je, smatramo, pogrešna politika Vlade. Nastavimo li ovako, uskoro nas nitko neće shvaćati ozbiljno - rekao nam je saborski zastupnik HDZ-a.

Zapravo nema iznenađenja u sadašnjoj retorici koja dolazi iz HDZ-a. Karamarko je još u svibnju najavio što namjerava raditi, kada je u središnjici stranke predao oko 700 potpisa za svoju kandidaturu, poručivši javnosti da na općem saboru očekuje pobjedu nakon koje će “voditi obnovljeni, čvrsti i kroatizirani HDZ”.

Na djelu je uglavnom pravi ratni rječnik, čak i kad se radi o izrazito mirnodopskim pitanjima, kao što je porezna politika. Čak i tada za Karamarka se radi o “užasu” i “agresorima”.

HDZ-ovski poraz u dosadašnjim diskusijama ukazuje na nešto važno: radikalna retorika sve lošije prolazi kod birača i HDZ više nije sposoban mobilizirati desetke tisuća prosvjednika, kao što je to bilo 2001. Tako zaključuju i u vladajućoj koaliciji, unutar koje prevladava stajalište da im Karamarkova verbalna ofenziva neće nanijeti štetu.

- Oni su opozicija i po defaultu nas moraju napadati. To je u redu, ali ovo što radi HDZ je doslovno sramotno. Njihov je cilj vraćanje u 2000. i stvaranje usijane atmosfere - na taj način pokušati destabilizirati Vladu. Samo što im to ovaj put sigurno neće proći - uvjeren je visoki dužnosnik SDP-a, i to zato što je, objašnjava, tadašnji premijer Ivica Račan imao problem vlastite političke prošlosti, a Zoran Milanović ne nosi tu vrstu stigme jer pripada novoj i neopterećenoj političkoj garnituri. Usto, čak i ovaj novi vrh HDZ-a nosi teret umiješanosti u kriminalne radnje i nema moralno pravo iznositi prljave optužbe na tuđi račun. Upravo je Tomislav Karamarko 2004. bio šef POA-e koja je imala zadatak spriječiti korupciju i kriminal, a najgora pljačka počela je baš tada, rezoniraju u Vladi.

Ovo je već trend

Faktografski gledano su u pravu, ali Tomislav Karamarko i njegovi suradnici procijenili su kako mogu dobiti uspiju li radikalizirati političke prilike u zemlji. Prvi korak na tom putu predstavlja radiklizacija svakodnevnoga političkog govora - bez ulaska u bit problema o kojima se govori - a primjera je toliko da se može govoriti o trendu.

Hrvati podržali zamrzavanje iako Crkva tvrdi suprotno

Unatoč žestokoj kampanji protiv toga Vladina prijedloga novog Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, u čemu su prednjačili HDZ, HDSSB, vrh Crkve i brojne katoličke udruge, u redovitom mjesečnom istraživanju agencije Promocija plus čak se 69,3 posto ispitanika izjasnilo u prilog Zakona.

Stavove HDZ-a i hrvatskih biskupa, koji su najviše kritizirali zakonsko uvođenje mogućnosti zamrzavanja embrija, poduprlo je samo 20 posto građana, premda su u Katoličkoj crkvi često isticali da govore uime 90 posto stanovnika Hrvatske koji se, prema popisu stanovništva iz 2001., deklariraju kao katolici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:04