RAT ZA IZBORNI PRAG: HDZ i SDP JEDINI SIGURNO ULAZE U EU PARLAMENT, EVO KAKO BI MOGLI PROĆI OSTALI Kreće grčevita borba manjih za politički opstanak

Ukupno 33 kandidacijske liste, od čega 31 stranačka, odnosno koalicijska lista te dvije nezavisne liste koje su za kandidaturu trebale prikupiti 5 tisuća potpisa natjecat će se na izborima za Europski parlament, koji će se održati 26. svibnja. Toliko je listi, naime, zaprimljeno u Državno izborno povjerenstvo do isteka roka koji je bio utorak u ponoć. Zanimanje za izbore za Europski parlament veće je nego prije pet godina jer je ovaj put osam listi te stotinjak kandidata više, pa će birači 12 zastupnika moći birati među 396 kandidata.

Rezultati zadnjeg istraživanja CRO Demoskop, koje je napravljeno za RTL, pokazuju da u ovom trenutku najbolje stoji HDZ, za čiju bi listu glas dalo 26,9 posto ispitanika, slijedi SDP čiju bi listu zaokružilo 16,5 posto ispitanika, a potom Živi zid koji je dobio 8,3 posto potpore. Amsterdamska koalicija, prema tom istraživanju, je na 8,2 posto, a Most na 6 posto. Što se tiče ostalih, Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića imaju potporu 4,5 posto, slijede ih Suverenisti s 4 posto, te Start Dalije Orešković koji bilježi potporu 3,4 posto. U mandatima HDZ bi ih osvojio pet, SDP-u bi pripala tri, a po jedan mandat Amsterdamskoj koaliciji, Živom zidu i Mostu.

Žestoka borba na cijelom spektru

Kampanju će, prema svemu sudeći, obilježiti žestoka borba i na lijevom i na desnom spektru jer je niz stranaka koje se vrte oko izbornog praga, a koje će jedna drugoj nesumnjivo otimati biračko tijelo. Ključni faktor bit će izlaznost birača na izbore. Postoji, naime, dio stranaka koje imaju solidan potencijal i dobro prolaze u istraživanjima, ali im se rezultat na europskim izborima može prepoloviti zbog male izlaznosti. Posebno je to kritično za neke nove političke snage kojima bi prvi nastup na izborima mogao ispasti pravi fijasko. Zanimljivo će biti pratiti i kako će se odvijati kampanja koja bi, barem prema prvim naznakama, mogla biti izrazito negativna i s uglavnom domaćim, a ne europskim temama. Sugovornici s kojima smo razgovarali slažu se da će, s izuzetkom HDZ-a i SDP-a, ovi izbori biti prilično neizvjesni za sve ostale aktere te da bi neke stranke, i na desnici i na ljevici, ostvarile mnogo bolje rezultate da su se udružile.

- Nerazumljivo je zašto dio stranaka na ljevici, poput Starta Dalije Orešković, Pametno, političke platforme Možemo, Nove ljevice i ORaH-a, ali i na desnici gdje su Suverenisti, Neovisni za Hrvatsku i HSP te Marijana Petir, nije išao zajedno na izbore jer na taj način ne bi jedni drugima isključivali glasače. Da su išli zajedno, sigurno bi uzeli mandat ili dva, što bi dovelo u probleme i HDZ i SDP. Ovako će se glasovi samo raspršiti. Te manje stranke dobit će određeni postotak, ali nedovoljan da prijeđu izborni prag - smatra politički analitičar Ivica Relković. Kaže da je u najvećoj opasnosti Živi zid koji bi mogao postati veliki gubitnik ovih izbora.

- Živom zidu glasove će od centra na lijevo uzimati Start i Dalija Orešković, a od centra na desno Mislav Kolakušić. Kad je objavljeno zadnje istraživanje, zaključeno je kako Živi zid ima jedan siguran mandat te da je jako blizu osvajanju drugog. No, ja smatram da je to potpuno krivi zaključak jer im je upitno i osvajanje jednog mandata. Njihovi glasovi mogu se prepoloviti u korist Orešković i Kolakušića, ali i zbog neizlaska birača na izbore. Dodatni im je problem i kaos oko Brexita jer to ne mogu koristiti u kampanji. Čini mi se da je Živi zid izgubio i agendu za izbore i polet jer na scenu dolaze novi ljudi bez skandala i problema koji njih prate - kaže Relković. Što se tiče desnog spektra, glasovi će se, kaže, raspršiti između Suverenista, Neovisnih za Hrvatsku i Marijane Petir.

- Oni će ratovati na dvije fronte - međusobno, i protiv HDZ-a, što su mogli izbjeći da su na izbore išli zajedno. Te stranke mogu uzeti dio glasova HDZ-u, ali će se zbog D’Hondtove metode ti glasovi na kraju vratiti HDZ-u - kaže Relković. Dodaje kako na iste birače cilja i Most.

- Za Most nemamo potvrdu kako se njihovo biračko tijelo ponaša kad je riječ o manje bitnim izborima. Pitanje je bi li njihovo biračko tijelo, s obzirom na izjave iz Mosta o ‘briselskom ćati’, bilo spremno prihvatiti ‘svog briselskog ćatu’. Rekao bih da Božo Petrov stranku gura prema dolje, a u kampanji im sigurno neće pomoći njegove izjave da on neće u Europski parlament, nego da će tamo ići onaj tko osvoji najviše preferencijalnih glasova - kaže Relković, koji je napravio i projekciju rezultata kad bi izlaznost bila 35-40 posto, a prema toj projekciji najsigurniji za osvajanje mandata su HDZ, SDP i Amsterdamska koalicija, dok su svi drugi spomenuti na granici izbornog praga. Relković ističe i da treba vidjeti kako će se odvijati kampanja te hoće li se pojaviti neke afere koje će poremetiti postojeće odnose.

Politički analitičar Ivan Rimac kaže da će ovi izbori pokazati kako tko stoji.

- Na ovim izborima odmjerit će se snage, pogotovo kad je riječ o novim akterima. Puno je malih grupacija koje nisu imale pravu priliku predstaviti se jer nije bilo interesa medija i jer imaju minornu političku ulogu, tako da će one sada koristiti svoju priliku - kaže Rimac, dodajući da imamo ovakvu situaciju jer velike stranke nisu htjele raditi kompromise i na svoje liste stavljati druge kandidate. Kad je riječ o novim akterima, Rimac smatra da će Start Dalije Orešković uzeti dio birača SDP-u.

- Kad god se pojavi alternativa na ljevici, ona ulazi u prostor SDP-a. Iako imaju dobrih kandidata na listi, SDP-u bi se u proteklom razdoblju moglo dosta toga prigovoriti. To je faza u kojoj se sada nalaze. Dio birača centra, koji nisu zadovoljni, ne Plenkovićem kao liderom, nego time kako Plenković upravlja ekstremnim krilom unutar stranke i načinom kako se odnosi prema desnici, a postavlja se tako da ili šuti ili se s njima obračunava, mogao bi se okrenuti prema tim pravničkim strujama, Orešković i Kolakušiću - kaže Rimac. Prema njegovu mišljenju, Živi zid i Most će imati priličnih problema kako se predstaviti na ovim izborima s obzirom na to da su oni orijentirani na domaće teme i lokalne akcije.

Komunikacijski stručnjak i analitičar te bivši savjetnik u Vladi Krešimir Macan kaže kako to što na izbore samostalno ide velik broj stranaka i na ljevici i na desnici najviše pogoduje velikim strankama HDZ-u i SDP-u.

- To HDZ-u daje mogućnost da osvoje i šesti mandat. Ali, ključno je da se ne uljuljkaju u svoju pobjedu, nego da taj dan izvuku birače na birališta. Izlaznost će biti ključan faktor - kaže Macan. Prema njegovu mišljenju Dalija Orešković i Mislav Kolakušić najviše će uzimati birače Živom zidu i Amsterdamskoj koaliciji, ali i međusobno.

Živi zid u silaznom trendu

- Živi zid je uzeo što je mogao, a sada, što pokazuju i istraživanja, padaju. Istovremeno ne nude ništa novo, a pojavljuju se nove, svježe snage - kaže Macan, dodajući kako Živi zid nema stabilno biračko tijelo, nego birače “love” od prigode do prigode. Ističe kako će Živom zidu, ali i SDP-u, nešto glasova uzeti i politička platforma Možemo, dok Pametno može uzeti dio birača Amsterdamskoj koaliciji.

- Most ima stabilno biračko tijelo, što pokazuju i istraživanja, ali puno ovisi o izlaznosti, pa mu se postoci mogu i prepoloviti. Treba vidjeti kako će se oni organizirati - kaže Macan. Na desnici, pak, ističe, dio glasova Mostu, Neovisnima za Hrvatsku, Suverenistima, pa i HDZ-u može uzeti europarlamentarka Marijana Petir koja je u izbornu utrku ušla u posljednji trenutak. Petir je, podsjetimo, nakon neuspjelih dogovora s Andrejom Plenkovićem koji joj je stavljanje na HDZ-ovu listu uvjetovao ulaskom u njihovu stranku, odlučila na izbore izaći sa svojom nezavisnom listom. U dva dana ipak je uspjela prikupiti 11.361 potpis, te je listu Državnom izbornom povjerenstvu predala sat prije isteka roka.

- Da su se na desnici udružili, sigurno bi uzeli jedan mandat, a ovako će se ti glasovi raspršiti. Slična je situacija i na ljevici. Puno stranaka igra na isto biračko tijelo, što može dovesti do toga da u uvjetima male izlaznosti nitko ne prijeđe izborni prag - zaključio je Macan te dodao kako u tom slučaju velikim strankama pomaže izborni sustav, odnosno, D’Hondtova metoda.

Dio naših sugovornika želio je ostati anoniman, a jedan od njih ističe kako su ovo dosad najspecifičniji izbori na kojima stranke i nezavisne liste definitivno prepoznaju važnost europskih izbora, ali ne samo zbog mandata u EP-u, nego i zbog pozicioniranja na domaćoj političkoj sceni.

- S obzirom na šaroliku lepezu stranaka i pojedinaca koji izlaze na izbore bit će ključne dvije stvari - izlaznost te vidljivost kampanje, odnosno koliko će se tko uspjeti nametnuti i koliko će njihove poruke biti prihvatljive biračima - kaže jedan od naših sugovornika. Ističe kako će biti važno motivirati birače da izađu na izbore jer mala izlaznost odgovara velikim strankama koje imaju članstvo, infrastrukturu, volontere...

- HDZ i SDP su sigurni na ovim izborima, s tim da je HDZ-ova lista puno lošija od one SDP-a. No, svi ostali morat će se boriti za prelazak praga. Mislim da se za treću poziciju otvara čak prostor stranci Milana Bandića jer je na njegovoj listi niz istaknutih pojedinaca, nestranačkih ljudi - kaže naš sugovornik. Dodaje da bi protestni glasovi najvećim dijelom mogli otići Živom zidu, Mislavu Kolakušiću i Daliji Orešković koja, pak, dio glasova može uzeti SDP-u i Amsterdamskoj koaliciji, ali i HDZ-u, i to zbog protesta.

- Riječ je o trenutačnom stanju u državi gdje se uporno traži neki treći put, a vidjeli smo dosad da to nisu ni Živi zid niti Most. Ljudi, bez obzira na malu izlaznost, svoj glas drže ozbiljno zato što se traži vođa, netko tko se može izdvojiti - smatra naš sugovornik te ističe kako će na desnom spektru doći do rasipanja glasova i da bi bilo bolje da su na izbore išli udruženi.

Zanimljivi su i rezultati istraživanja do kojeg smo neslužbeno došli, a riječ je o istraživanju Promocije plus u kojem se ocjenjivao dosadašnji rad eurozastupnika. Ocjenjivala se njihova učinkovitost, zalaganje i borba za nacionalne interese. Prema tom istraživanju, najbolje je ocijenjena SDP-ova Biljana Borzan koja je dobila 24,2 posto. Na drugom mjestu našla se Ruža Tomašić sa 16,5 posto, dok je treći SDP-ovac Tonino Picula s 12,8 posto. Četvrta je Marijana Petir s 11,2 posto, dok je HDZ-ova Dubravka Šuica tek peta s 3,5 posto, a slijedi je Davor Škrlec s 2,2 posto. Ostali su ispod 1 posto, s tim da su najlošije plasirani HDZ-ovi Ivica Tolić te Željana Zovko, koja je i sada na listi HDZ-a za izbore za EP. Prema ovom istraživanju, među biračima HDZ-a najbolje prolazi Ruža Tomašić koja je dobila 39 posto te Marijana Petir s 21,1 posto. Znakovito je da su HDZ-ovci svojoj Dubravki Šuici dali samo 10,3 posto, jednako koliko i SDP-ovoj Biljani Borzan.

Za birače Mosta, pak, na prvom je mjestu Petir s 23,5 posto, a slijedi je Ruža Tomašić sa 17,6 posto, te dvoje SDP-ovaca - Picula s 15,7 posto te Borzan sa 7,8 posto. Mostovi birači HDZ-ovoj Šuici dali su 3,9 posto. I kod birača Neovisnih za Hrvatsku najbolje je prošla Tomašić s 44,7 posto te Petir s 18,4 posto, dok je Biljana Borzan i kod njih dobila 5,3 posto. Kod birača SDP-a nema iznenađenja, oni su najboljima ocijenili svoje eurozastupnike Borzan i Piculu.

Zanimljivi su i odgovori ispitanika na upit da sami navedu kome bi dali preferencijalni glas, s tim da im nisu ponuđeni nikakvi prijedlozi, niti imena. I tu je najbolje prošla SDP-ova Borzan, čije je ime navelo 14,7 ispitanika. Na drugom mjestu našla se Tomašić s 8,5 posto, a treći je bio Picula s 8,3 posto. Na ovom pitanju 6,8 posto ispitanika navelo je ime Mislava Kolakušića, a nakon njega slijedili su Anka Mrak Taritaš, Ivan Vilibor Sinčić i Marijana Petir. Ime Dubravke Šuice spomenulo je njih 4 posto, a Dalije Orešković 3 posto ispitanika.

S obzirom na ne baš dobar rezultat Šuice u ovim istraživanjima, koja je ujedno i najpoznatija na novoj HDZ-ovoj listi za euroizbore, te posebno Željane Zovko koja je za ispitanike i dosad praktički bila “nevidljiva”, bit će zanimljivo vidjeti kako će se u nekim budućim istraživanjima kretati rejting i ostalih Plenkovićevih kandidata, koji su mahom nepoznati široj javnosti, počevši od samog nositelja liste Karla Resslera.

A ako je suditi po dosadašnjim rezultatima, čini se da se najvećem broju preferencijalnih glasova na predstojećim euroizborima mogu nadati SDP-ovci Biljana Borzan i Tonino Picula, Ruža Tomašić koja predvodi Hrvatske suvereniste te Marijana Petir, koja je u izbornu utrku uskočila nakon dvodnevnog dramatičnog skupljanja potpisa za kandidaturu.