„Od početka rata Rusima su cilj civilni objekti. Kada nema napada, život u Kijevu izgleda gotovo normalno, rade dućani i gradski prijevoz, a ljudi šeću s djecom. Većina napada događa se preko noći i problem je što ljudi ujutro idu na posao. Zamislite kirurge koji se nisu mogli preko noći naspavati. Ponekad tjednima Rusi svake noći, od ponoći do jutra, napadaju dronovima po cijeloj Ukrajini pa tako i po Kijevu i drugim većim gradovima. Mnogi ljudi su u napadima izgubili krov nad glavom i svu imovinu, a više od 10 milijuna ljudi otišlo je iz zemlje. Ukrajina je 1991. imala 51 milijun stanovnika, sada je ostalo oko 30 milijuna Ukrajinaca. Broj stanovnika Kijeva smanjio se čak četiri puta, s četiri milijuna na oko 900.000 početkom rata, a sada se taj broj malo povećava. I ove zime velik broj ljudi napustio je Kijev i to se vidi u gradu”, kaže u Briefingu ukrajinski povjesničar i politolog dr. sc. Maksim Kamenjecki, profesor na Institutu za međunarodne odnose Sveučilišta u Kijevu, koji trenutno boravi u Hrvatskoj, s kojom je već desetljećima profesionalno povezan.
Otkriva da je iz Kijeva do Budimpešte došao izravnim vlakom i potom autobusom do Zagreba, a može se putovati i preko Poljske. Mnogi Ukrajinci, ističe, zbog Orbána su izbjegavali putovati preko Mađarske.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
Teška demografska situacija bit će najteži izazov i kada dođe do obnove zemlje jer se, smatra Kamenjecki, dio ljudi neće vratiti, posebno oni koji su se u izbjeglištvu dobro situirali, pogotovo mladi ljudi.
„Preko zime bili smo bez grijanja i struje. Ljudi su si dijelili savjete kako preživjeti takvu situaciju. Temperatura vode je, mjerili smo, bila 3 do 5 stupnjeva. Grijali smo vodu uz pomoć akumulatora za kampiranje da bismo se istuširali. Zaboravili smo na toplu vodu. Od ožujka je ima. Jedna od tri velike toplane u Kijevu potpuno je uništena, a druge dvije teško su oštećene. Proračunski korisnici, poput nas u visokom obrazovanju, redovito dobivaju plaće. Ponuda u dućanima iznenađujuće je dobra. Najviše su pogođeni privatni biznisi. Puno je ljudi izgubilo posao”, naglašava Kamenjecki, dodajući da se dio nastave na fakultetima odvija online jer u skloništima nema mjesta za sve studente.
„Studente ne šalju na ratište, ali je, nažalost, jedan moj bivši jako dobar student junački poginuo kod Hersona. Na početku rata mnogo se ljudi prijavljivalo za odlazak u vojsku, ispred regrutacijskih centara bili su redovi. Sada mnogi ne žele ići na ratišta, što ne znači da nemaju osjećaj patriotizma. Regrutacija se, vidimo na društvenim mrežama, ponekad pretvara u okršaje na ulicama. To je problem za društvo i vojsku”, govori Kamenjecki.
„Siguran sam da će se rat završiti iznenada, kada nećemo očekivati. Sigurno se neće završiti pregovorima. S obzirom na uvjete na kojima Rusija inzistira, to nisu pregovori nego ultimatum. To nije put za Ukrajinu. Bojišnica je više-manje stabilizirana. Rat će završiti isključivo ako dođe do promjena u Rusiji. Dok je Vladimir Putin na vlasti, rat će teško završiti. Mirovni sporazum nemoguć je iz više razloga. Ukrajina ne može pristati na predaju svog teritorija”, tvrdi Kamenjecki, koji smatra i da bi tzv. ciparski scenarij, odnosno zamrzavanje sukoba, zahtijevao referendum. Siguran je da Ukrajinci ne bi glasali za takvo rješenje. Pripajanje teritorija jedne države drugoj bilo bi, po njegovu mišljenju, kršenje međunarodnog prava kakvo nije viđeno od kraja Drugog svjetskog rata.
„Putin u Rusiji ima problema s društvenim mrežama i internetom, koji većina ljudi koristi. Putin ne koristi društvene mreže i pametni telefon i on to zabranjuje Rusima jer misli da to pomaže Ukrajincima u napadima na ruski teritorij. To je situacija slična onoj koja je do kraja dovela Michaila Gorbačova kada se borio protiv alkoholizma. Sada je utjecaj alkohola na rusko društvo zamijenjen utjecajem interneta, i Putin radi ono što je za Gorbačova bio početak kraja”, kaže Kamenjecki. Smatra da je, dok traje rat, nemoguće u Ukrajini provesti izbore.
„Vlast na čelu s Volodimirom Zelenskim izložena je snažnim kritikama, Ukrajinci mu zamjeraju što su mu suradnici stalno u nekim skandalima. No, zbog odnosa prema Rusiji i načina na koji brani Ukrajinu u inozemstvu i komunicira s partnerima, on uživa podršku. Mislim da ga podržava 60 posto Ukrajinaca. Korupcije ima u svim zemljama, s tim problemom suočavali su se i bivši ukrajinski predsjednici”, govori Kamenjecki. Tvrdi da su Ukrajinci zahvalni europskim zemljama na prihvatu izbjeglica iz Ukrajine, ali mnogi misle da Europa ne radi dovoljno po pitanju vojne pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji.
„Ruske tvornice zaobilaze sankcije. Ruske rakete koje pogađaju ukrajinske gradove sadrže dijelove proizvedene na Zapadu. Ne možemo reći da u očima Ukrajinaca Amerika ima veliki ugled, zbog Trumpovih pozicija kao i većine u Kongresu koja blokira vojnu pomoć Ukrajini. SAD je u prva dva tjedna rata na Bliskom istoku iskoristio više raketa Patriot nego Ukrajina u četiri godine rata. Nedostaje nam Patriot jer je to jedini učinkoviti sustav za obranu od balističkih raketa, a Amerikanci su nam obustavili isporuku”, ističe Kamenjecki, koji misli da ne postoje garancije da Rusija u budućnosti neće opet napasti Ukrajinu. Vjeruje da bi za Ukrajinu bilo dobro da uđe u EU i tvrdi da Ukrajina daje sve od sebe u borbi protiv korupcije.
„Ne zvuči mi dobro kada se govori da će Ukrajina biti tampon-zona između Europe i Rusije jer se tampon-zona obično pretvori u ratište”, zaključuje Kamenjecki.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....